Neslužbeno, u igri za davanje zajma hrvatskoj državi su Deutsche Bank, Unicredito i pojedine američke banke, a moguće je, pa i vjerojatno, da kredit državi odobri i više banaka. Očekivanja Ministarstva financija govore da bi kamatna stopa trebala biti do pet posto, što u Katančićevoj ocjenjuju prihvatljivim.
Izdavanje obveznica u ovom je trenutku osjetljivo, saznaje se iz visokih Vladinih krugova. U ovoj godini bit će provedene neke ključne reforme. Stoga je u 2013. bolje ući s kombinacijom klasičnog bankarskog kredita i narodnih obveznica.
Upravo su ‘narodne obveznice’ jedan od ključnih Vladinih aduta za zatvaranje ovogodišnjeg proračuna. Država od njih namjerava prikupiti pet milijardi kuna, a građanima bi bile ponuđene krajem prvog ili u drugom tromjesečju. Ulagačima bi obveznice trebale nositi kamatnu stopu od oko pet posto.
Zaduženjem kod stranih banaka država će izaći u susret zahtjevima guvernera HNB-a Borisa Vujčića, koji je nedavno upozorio da bi se država u 2013., unatoč nedavnom rušenju rejtinga od agencije Standard&Poor’s, dijelom trebala zadužiti u inozemstvu. To zaduženje, doduše, neće biti u obliku obveznica, već u formi klasičnog bankarskog kredita, no rezultat će biti isti, a to je da će kod domaćih banaka ipak ostati više novca za kreditiranje tvrtki i građana.
Sličan učinak imat će i zaduženje putem ‘narodnih obveznica’, koje će dio štediša potaknuti da novac ulažu u njih jer će im nositi višu kamatu od štednje u bankama.
Iako u Vladinim krugovima tvrde kako odluka o uzimanju kredita nije uvjetovana odlukom S&P-ja da nam sruši rejting, stručnjaci tvrde da upravo u tome treba tražiti razlog okretanja ploče. U uvjetima kada je Hrvatska kod S&P-ja završila u kategoriji ‘financijskog smeća’, država ne želi okušavati vlastitu sreću na tržištu na međunarodnom tržištu.
Tekst u cijelosti možete pročitati na portalu Jutarnji.hr
