Zaključak je to svježe analize Erste banke pod nazivom ‘Mogu li zemlje središnje i istočne Europe sebi priuštiti svoj javni dug?’.
Naime, činjenica da je javni dug Hrvatske prema procjeni BDP-a za 2009. godinu dosegnuo 43 posto, što je još uvijek daleko ispod maastrichtskih kriterija i prosjeka eurozone, ali i da je mali postotak izdanih obveznica koje drže strani ulagači (samo 6 posto), pokazuje da je rizik opasnosti od problema s refinanciranjem i nekih spekulativnih napada na tržištu izrazito nizak.
Slična je situacija i u zemljama regije, za koje analitičar Erste banke Juraj Kotian zaključuje da će imati manje problema s refinanciranjem nego zemlje eurozone, pa predviđa da će i premije rizika na dug tih zemalja ove godine sigurno pasti.
Hrvatska uz bok Mađareske i Poljske – na naplatu dolazi više od 8 posto BDP
Da smo neusporedivi s Grčkom, Kotian dokazuje i zbrajanjem javnog duga Mađarske, Češke, Rumunjske, Slovačke i Hrvatske, koji iznosi ukupno 200 milijardi eura, a javni je dug Grčke 300 milijardi eura.
Zaduženu Grčku dodatno su destabilizirali strani ulagači koji drže dug u vrijednosti 90 posto grčkog BDP-a, a počeli su rasprodavati obveznice i izazvali potres na financijskom tržištu.
Zbog toga u Ersteu ne vide nikakvih problema s refinanciranjem duga Hrvatske koji dospijeva ove godine iako je 2010. izrazito napeta u tom kontekstu – uz Poljsku i Mađarsku jedina smo zemlja u regiji kojoj na naplatu dolaze obveze u vrijednosti većoj od 8 posto BDP-a.