Predstavljajući najnovije analize gospodarskih kretanja, Stojić je ocijenio da je Hrvatska trenutno u fazi “kreni-stani” oporavka jer se u drugom i trećem tromjesečju očekuje blagi rast BDP-a, a u četvrtom kvartalu mogući su stagnacija ili blagi pad BDP-a.
Značajniji rast tek 2013?!
Prognoza gospodarskog rasta za 2011. smanjena je ispod 1 posto uslijed slabog oporavka industrijske proizvodnje i investicija, te pogoršanja u vanjskom okruženju, uzrokovanog prvenstveno krizom u eurozoni.
Oporavak u Hrvatskoj kaska za drugim zemljama regije zbog toga što je vlast odgađala fiskalnu konsolidaciju a sada se sve više suočava s vanjskim pritiscima. Stojić zato procjenjuje da će rast i u idućoj godini biti nizak, oko 1,5 posto BDP-a, a pravi početak oporavaka, uz rast BDP-a od 2,5 posto, očekuje tek u 2013. godini.
Fiskalni deficit će nakon ovogodišnjih 6 posto BDP-a ostati visok i u idućoj godini, za koju Stojić prognozira deficit iznad 5 posto, kao i nastavak rasta vanjskog duga, zbog zaduživanja javnog sektora, viših kamata i blagog slabljenja kune, sa 105,5 posto BDP-a u ovoj godini na 107,4 posto BDP-a u 2012.
Javni dug iznad 70 posto BDP-a do 2014. godine povećava rizik od snižavanja hrvatskog kreditnog rejtinga na ispodinvesticijsku razinu.
Zbog očekivanog fiskalnog stezanja nakon izbora i restrukturiranja državnog sektora, očekuje se daljnji rast nezaposlenosti na 13,7 posto u ovoj godini, te 13,5 posto u idućoj godini.
S druge strane, nastavak slabe kupovne moći stanovništva, zamrzavanje rasta fiskalne potrošnje i stabilni tečaj snižavaju procjenu inflacije na 2 posto u ovoj, te 2,5 posto u idućoj godini.
Potražnja na EU tržištu u smanjenju
Očekivano smanjenje potražnje na EU tržištu moglo bi pak usporiti rast izvoza i dovesti do blagog porasta robnog deficita na 13,8 posto BDP-a, kaže Stojić napomenuvši da naš izvoz dodatno ugrožava fiskalno stezanje najznačajnijeg hrvatskog izvoznog tržišta – Italije.
U takvom okruženju, najbolje čemu se Hrvatska može nadati je oporavak kapitalnih investicija na temelju porasta poslovnog optimizma prije ulaska u EU, priljeva inozemnih ulaganja i povlačenja sredstava iz EU fondova.
Povećani rizici u okruženju dodatno naglašavaju potrebu fiskalnih i strukturnih reformi s ciljem ublažavanja pritisaka na hrvatski rejting, refinanciranje, tečaj te ukupnu vanjsku poziciju zemlje. No, fiskalna konsolidacija ne mora nužno biti “pro-ciklička” ako se stabiliziraju dohodovna očekivanja, poboljša povjerenje investitora i tako nadoknadi pad domaće potražnje, kaže Stojić.
