Ususret Danima hrvatskog pršuta koji se u petak i subotu, 22. i 23. travnja održavaju u Splitu, Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta pojašnjava razliku između krčkog, istarskog, drniškog i dalmatinskog pršuta i otkriva raste li proizvodnja, ali i cijena hrvatskog pršuta.
Raste li proizvodnja pršuta u Hrvatskoj, što je sa zaštićenim odnosno certificiranim pršutima i pojedemo li više hrvatskog ili uvoznog pršuta?
Proizvodnja pršuta iz godine u godinu se povećava, a posebno me veseli što se povećava proizvodnja certificiranih pršuta. Radi se o pršutima koji su nositelji zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla. Ove oznake registrirane su na razini EU. Jedan od razloga povećanja proizvodnje tih pršuta leži i u činjenici da kupci u Europi ne prihvaćaju proizvode koji nemaju te oznake, pogotovo ako dolaze iz drugih zemalja.
No, iako je u proteklih nekoliko godina proizvodnja pršuta u našoj zemlji narasla više od 40 posto, potražnja je još uvijek dvostruko veća od ponude. Procjene su da smo u prošloj godini, što u registriranim pogonima što u kućnoj radinosti, proizveli oko 480 tisuća komada, a potrošilo se oko 900 tisuća, komada. U odnosu na prije petnaestak godina, kada je u potrošnji pršut iz domaće proizvodnje bio zastupljen s deset posto, sada već možemo reći kako se pojede jednako domaćeg i uvoznog pršuta. Moram naglasiti da se kod uvoza u većini slučajeva ne radi o pršutu nego o osušenom svinjskom butu koji u proces proizvodnje ulazi otkošten i na tržište odlazi u vremenu ispod šest mjeseci starosti.
S obzirom na to da cijena mesa poskupljuje, hoće li, i za koliko, poskupjeti pršut?
Trenutno, bez obzira na poskupljenje mesa u dućanima i centrima, nije došlo do drastičnih povećanja cijena pršuta i ostalih suhomesnatih proizvoda. Pršutari i svi prerađivači sigurno će podignuti cijene jer će u protivnom raditi s gubitkom. Osobito oprezni moraju biti proizvođači pršuta jer je njihova proizvodnja dugotrajna, proces proizvodnje traje najmanje 12 mjeseci pa do dvije godine. Oni moraju osigurati obrtna sredstva na duže staze. Može im se dogoditi da im troškovi proizvodnje pojedu obrtna sredstva.
Mislim da će se cijene korigirati i da će pratiti trendove. U svakom slučaju povećanje cijene gotovog proizvoda za sada neće u istom postotku pratiti povećanje svježeg mesa, jer kada bi tako bilo cijena za kilogram pršuta s kosti iznosila bi 200 kuna. Možemo očekivati povećanje od 20 do 30 posto.
U petak i subotu u Splitu se održavaju Dani hrvatskog pršuta. Što posjetitelje očekuje na tom skupu?
Dani hrvatskog pršuta, a ovo je njihovo osmo izdanje, svake se godine organiziraju u drugom gradu. Riječ je o iznimno atraktivnom događanju koje promovira četiri zaštićena hrvatska pršuta i okuplja njihove proizvođače.
Prvog dana, 22. travnja, u hotelu Park u Splitu održavaju se radionice i okrugli stolovi namijenjeni isključivo proizvođačima i njihovim uzvanicima i proglašava se šampion manifestacije koja je natjecateljskog karaktera. Naime, svake godine proizvođači certificiranog pršuta uoči manifestacije šalju svoje najbolje uzorke na ocjenjivanje. Drugog dana, 23. travnja, manifestacija je izložbeno-prodajnog karaktera i seli na splitske Prokurative, kada će građani i turisti moći kušati nagrađene pršute, među kojima najveće zanimanje, naravno, uvijek pobudi šampionski pršut.
Organizator manifestacije je Klaster hrvatskog pršuta koji okuplja više od dvadeset proizvođača sva četiri zaštićena pršuta i najvažniji zadatak mu je podizanje svijesti o njihovoj vrhunskoj kvaliteti.
