Dok ministri Slavko Linić i Radimir Čačić uklanjaju ‘mrtvo tkivo’ iz gospodarstva, pripremaju val investicija i šire optimizam, ekonomija neumoljivo tone. U prva tri mjeseca industrija je pala za čak 6,2 posto, potrošnja je u ožujku smanjenja 1,1 posto, izvoz je povećan zanemarivih 1,1 posto, a uvoz 4,1 posto.
Pad nezaposlenosti
Kako stvari stoje, piše Jutarnji list, čini se da će trebati još vremena prije nego što ministarski dvojac bude u prilici pohvaliti se nekom brojkom. Sudeći prema prognozama Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, Hrvatska u iduće tri godine ne može očekivati osjetniji oporavak, tek u 2014. godini mogla bi ostvariti rast od dva posto i blagi pad nezaposlenosti, sa 14 na 13 posto (prema anketnoj metodologiji). Zajedno sa Slovenijom, Srbijom i BiH, Hrvatsku čeka najsporiji rast u grupi od 20 zemalja regije.
Polovica rasta
U nedavno objavljenoj analizi pod nazivom “Nova podjel(a)e u Europi?”, Bečki institut zaključuje kako je kriza prisilila mnoge zemlje na snažnu prilagodbu, ali i donijela novu podjelu u regiji.
“Nekoliko zemalja koje su prije krize imala velike neravnoteže u ekonomiji, Rumunjska, Bugarska i baltičke zemlje, u prošlom su razdoblju ostvarile solidan rast izvoza, dok su ekonomije sa strukturnim slabostima, zapadni Balkan i južna Europa, u tom segmentu pokazale vrlo loše rezultate”, stoji u analizi u kojoj se ističe da će te zemlje zaostajati i u razdobolju od 2012. do 2014.
To znači da neće uspjeti smanjiti ni nezaposlenost koja je posebno akutan problem u Srbiji i Makedoniji, gdje se kreće od 25 do čak 31 posto. Zemlje srednje Europe, Češka, Poljska i Slovačka, uspjele su ostati izvan te grupe i zajedno s baltičkim zemljama prosječno će rasti oko tri posto. To je još znatno ispod pretkriznog trenda, ali ostale nove članice EU (Slovenija, Mađarska), zajedno sa zemljama zapadnog Balkana, ostvarit će samo polovicu tog rasta.
Potrošnja kućanstava
Predvodnice oporavka regije bit će Turska, Rusija, Ukrajina i Kazahstan s prosječnom stopom rasta od oko pet posto. Ekonomski uspjeh većine zemalja ovisi o oporavku eurozone, a sve pokazuje da je on vrlo slabašan. Ne očekuje se mnogo ni od potrošnje kućanstava, kao ni od javne potražnje. Oporavak privatnih investicija, smatraju analitičari Instituta, također će ići vrlo teško, “s obzirom na visoku razinu zaduženosti kompanija, slabosti banaka, a time i spori rast kredita”. Ako se očekuje da će strukturne reforme pogurati investicije i izvoz, i za to će trebati vremena.
Visoke kamate
“U međuvremenu, to bi moglo voditi u rastuću podjelu između različitih europskih regija. To je u potpunoj suprotnosti s perspektivama iz sredine 90-ih, kada se smatralo da će manje razvijene zemlje brže rasti i sustizati razvijene”, stoji u analizi. Pritom su najveći problem južne članice EU i zemlje jugoistične Europe koje su pale u ‘začarani krug’. Imaju visoku razinu zaduženosti i slabe izglede rasta, a to znači rastuću sumnju u održivost njihova duga. Rezultat toga su visoke kamatne stope koje predstavljaju prepreku ulaganju te razduživanje poduzeća i kućanstava. To sputava potrošnju i vodi smanjenju zaposlenosti.
