Bankari protiv Linića: Dižemo kamate državi i tvrtkama!

Prijedlog Zakona o potrošačkom kreditiranju koji potiče ministar Slavko Linić nikako se ne sviđa bankarima koji tvrde – ministar ide na nož. Ako se prihvati ovakav zakon, banke bi, prema njihovim prvim procjenama, na godišnjoj razini trebale ostati bez 550 milijuna kuna.

“Prinos banaka na kapital u Hrvatskoj je puno manji nego u ostatku Europe. Vjerujte, ovaj gubitak nije bezazlen za naše banke i mi moramo reagirati”, rekao je visokopozicionirani menadžer jedne banke.

Podsjetimo, u nacrtu Zakona predviđa se, za banke i građane, nekoliko bitnih izmjena. Tako se najavljuje limitiranje minusa na tekućim računima građana u visini jedne mjesečne plaće. Zatim se regulira maksimalna visina kamatne stope na stambene kredite i, konačno, retroaktivno se uvodi obveza definiranja parametara i fiksne marže kod ugovora o kreditu u tečajevima strane valute.

I dok je dio građana zadovoljan ovakvim prijedlogom zakona, tu prije svega mislimo na građane sa stambenim kreditima u švicarskom franku kojima bi mjesečne rate mogle biti manje i za 20 posto, banke se nalaze u posve suprotnoj situaciji.

Odnos Linića i banaka već dulje nije idiličan. Navodno je prirodna suradnja te dvije strane pukla još na predstečajnim nagodbama. Bankama se nije svidjelo što, tvrde, Linić od njih traži da poduzećima, koje su zatražile predstačajnu nagodbu, “sve i svašta otpišu”, a da istovremeno država bude prvi i glavni vjerovnik. Do pravog zaoštravanja odnosa došlo je nakon što su bankari kritizirali Linićevu najavu o limitiranju minusa na tekućim računima građana (što je na kraju i uvršteno u ovaj zakon). Linić se tada obrušio na banke tvrdeći da šire laži i paniku.