Raste pritisak dužnika i na državu da im se pomogne. Banke su tvrtkama i državnom sektoru reprogramirale 12 milijardi kuna kredita, dok su prema građanima postavili jači štit. Njima se najčešće daju novi, skupi krediti za zatvaranje starih, a primjeri iz banaka pokazuju da se efektivna kamatna stopa na takve kredite približava maksimalnoj kamati od 14 posto. Kada se u kredit ugrade svi osigurači, zatvaranje starih obveza novima doseže 12-13 posto efektivnih kamata.
– Dužnici ne trebaju imati iluzija da će centralna banka intervenirati u ugovorni odnos klijenta i poslovne banke ili da će dijeliti pomoć. Mi takvih fondova nemamo niti se želimo vraćati u prošlo svršeno vrijeme – rezolutan je Davor Holjevac, viceguverner. Centralna banka, kaže, može educirati, upozoravati i tražiti od banaka da objavljuju uvjete, ali samo to.
Čitajte ugovore
– Čitajte ugovore, čitajte što piše malim slovima, tražite od banaka i javnih bilježnika da objasne što potpisujete, a ako oni neće, dođite k nama. Kada je netko potpisao, preuzeo je obvezu na sebe. Ne možemo pobjeći od onoga što smo potpisali – savjetuje Holjevac.
Kad je riječ o bankama, HNB će slijediti tržišne principe, a kad su posrijedi kamate, jedini limit koji je postavljen pred banke maksimalna je kamata od 14 posto.
– Činjenica je da imamo problem i da se neke manje banke muče s klijentima. Pali su zaposlenost i prihodi kućanstava, porasle su kamate, dužnicima u švicarskim francima porastao je tečaj, a teškoće s otplatama kredita rezultat su svega toga. Živjeli smo iznad svojih mogućnosti – ističe Holjevac. Banke su ovo ljeto otvorile kreditnu slavinu pa je novih kredita više, posebno stambenih. Jesu li posrijedi prebijanja ili novi krediti, teško je znati, ali činjenica je da je među lošim kreditima stambenih 3,42 posto. U lipnju je udio loših kredita bio 9,5%.
U EU se transakcije naplaćuju 0,32 eura, kod nas 60 kuna
Pravna osoba unutar EU dolazne i odlazne transakcije sa svog tekućeg računa u banci plaća 0,32 eura. Kod nas se svaka uplata ili isplata s računa prema van plaća 60 kuna. Od početka iduće godine u Hrvatskoj stupa na snagu novi zakon o platnom prometu kojim će se drukčije urediti pitanje bankarskih naknada, posebno kad je riječ o zatvaranju kredita i drugim transakcijama za građane, fizičke osobe. Hrvatska udruga banaka kaže da u EU postoje potpuno različite prakse kada su posrijedi naknade i provizije banaka.
Postoji inicijativa da se praksa ujednači, a u tom su cilju donesene i direktive o platnim uslugama i o zajmovima potrošačima. Te su direktive ugrađene u novi Zakon o platnom prometu i novi Zakon o potrošačkom kreditiranju, koji će biti u punoj primjeni od 1. siječnja 2011.
– Budući da su obje direktive nove, nema još puno iskustava o primjeni i tu je Hrvatskoj znatno teže jer smo među prvima koji ih implementiraju. U ovom je času rano reći što će se sve u praksi promijeniti, jer se još radi na prilagodbi – kažu u HUB-u.
