Nužno je veće preuzimanje rizika u kreditiranju gospodarskih projekata, ali je i ključna sama podjela toga rizika, naglasili su predstavnici banaka na okruglom stolu „Koga će banke kreditirati“ održanom 25. travnja u HGK u organizaciji Magazina Banka te u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom. Okrugli je stol bio namijenjen poduzetnicima i predstavnicima financijske industrije.
Osnovna je ideja skupa podsjetiti javnost na financije i gospodarstvo te perspektivu u ovoj i sljedećim godinama, istaknuo je direktor i glavni urednik Banke Željko Ivanković, otvarajući okrugli stol na kojem je bilo riječi o mogućnostima kreditiranja gospodarstva te izgledima da banke i HBOR preuzmu na sebe više rizika nego do sada.
Rast kredita
Prema novoj projekciji HNB-a, ove bi godine nefinancijski sektor od banaka mogao dobiti oko 9,5 milijardi kuna, što je rast od četiri posto, krediti tvrtkama rasli bi 7,5 posto, a kreditiranje stanovništva ostaje bez rasta. U taj je iznos uključena trećina od planiranih osam milijardi kuna, što je osigurano HNB-ovim mjerama, koliko se smatra da je realno odobriti gospodarstvu u sljedećih osam mjeseci, rečeno je.
HBOR za 2012. godinu planira 6,9 milijardi kuna za ulaganja u industriju, turizam, poljoprivredu, programe energetske učinkovitosti, zaštite okoliša itd. Upravo smo za te kategorije uveli privremenu mjeru smanjenja kamatnih stopa za jedan postotni bod te odobravamo kredite po jedan, tri i pet posto godišnje, istaknuo je direktor Sektora kreditiranja HBOR-a Hrvoje Galičić.
Tatjana Kovač Klemar iz Ministarstva poduzetništva i obrta istaknula je kako je cilj povećati potpore gospodarstvu, osobito unaprijediti politike i mjere poticanja i razvoja maloga gospodarstva. Navela je programe ministarstva – Konkurentno poduzetništvo, Povoljno financiranje i jamstva, Obrazovanje za poduzetništvo i obrtništvo, Unapređenje poduzetničke infrastrukture te EU programi i projekti.
Predsjednik Uprave DIV-a Tomislav Debeljak smatra kako bi dio rizika kreditiranja osim banaka trebala preuzeti i država, čime bi banke puno lakše davale kredite. Direktor poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke Nenad Mećava kazao je kako se od banaka očekuje da budu stabilne i sigurne, stoga je nužno da se drže određenih kriterija te budu relaksirane što većim udjelom vlasnika i podjelom rizika s HBOR-om te HAMAG-om. Cilj nam je isti s poduzetnicima, plasirati što više dobrih kredita te pokrenuti gospodarstvo, kazao je Mećava dodavši kako je projekata vrlo malo kod malih i srednjih tvrtki, stoga i sami traže kupce radi oživljavanja gospodarstva jer sredstava ima dovoljno.
Krediti za malo i srednje poduzetništvo
Predsjednik Uprave Banco popolare Croatia Goran Gazivoda napomenuo je kako je tek 20 posto tvrtki u Hrvatskoj kreditno sposobno za vraćanje dugova. U kreditiranju je potrebno koncentrirati se na proizvodnju te izvoz, kao i na veće preuzimanje rizika uz jednaku cijenu. Direktor Sektora gospodarstva Erste banke Vladimir Kristijan istaknuo je povećano kreditiranje gospodarstva osobito malog i srednjeg poduzetništva. Potencijali su u energetici, energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije te u proizvodnji za izvoz, projektima infrastrukture te agro-financiranju. Inače, potražnja je za kreditima smanjena i nema dovoljno kvalitetnih projekata te je ključna podjela rizika, smatra Kristijan.
Direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK Tajana Kesić Šapić navela je tri segmenata poduzetništva koji nailaze na prepreke. To su poduzetnici početnici koji nemaju dovoljno sredstava te znanja. U stjecanju potrebnih znanja pomaže im i HGK kroz organiziranje raznih edukacija. Zatim poduzetnici koji za rast i razvoj trebaju dodatni impuls te izvoznici kojima treba dodatni kvalitetni potencijal za pripremu izvoza, u čemu bi ima mogle pomoći i banke, rekla je Kesić Šapić posebno pohvalivši PBZ na uključivanju u CIP projekte te napomenuvši potrebu uključivanja i ostalih banka za financiranje projekata u drugom krugu programa IPA IIIc.
Na okruglom je stolu predstavljeno specijalno izdanje Banke – Svijet financija, koje je pripremljeno u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, koja je partner Banke u projektu Financijske pismenosti. U tom se posebnom izdanju, među ostalim, govori i o kreditiranju poslovanja na primjeru sedam tvrtki – Eurocable, CIOS, Ericsson, Podravka, Petrokemija, Jadran-Galenski laboratorij, AD Plastik, izvoznika koji imaju ideje, inicijativu, tržište i inovacije, a navode kako banke moraju biti brže, trebaju sniziti kamate i, općenito, dati bolje uvjete kvalitetnim klijentima.