Popuštanjem kreditnih uvjeta ne smije se ugroziti stabilnost bankarskog sustava, no na bankama je da pomognu oporavku ekonomije, složili su se sudionici okruglog stola «Banke u gospodarstvu: Tko će preuzeti rizik» u organizaciji magazina Banka i Hrvatske udruge banaka.
„Hrvatska narodna banka učinila je sve u okviru svojih mogućnosti kako bi u vremenu recesije pomogla bankama da nastave kreditirati poduzeća, a sad je na poslovnim bankama da odgovore na zahtjeve poduzeća za nižim cijenama kredita na način da spuste kamate na depozite, čime će sebi osloboditi prostor za spuštanje kamata“, odgovorio je Ante Žigman, savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci na pitanje dr. Tomislava Ćorića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Ćorić je, kao jedan od sudionika rasprave u kojoj su sudjelovali i Milan Deskar Škrbić iz Erste banke, Ivan Šverko iz Hypo Alpe Adria banke te Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, istaknuo kako su poslovne banke i HNB jedini faktor koji može učiniti zaokret od niske gospodarske aktivnosti i nekreditiranja poduzeća.
Zaokret bi se trebao sastojati u tome da regulator omogući bankama povećanje likvidnosti u sustavu spuštanjem razine obvezne pričuve i popuštanjem regulative, što bi onda omogućilo bankama da kreditiraju poduzeća uz niže kamate i ponovno pokrenu ekonomiju.
Glavni urednik magazina Banka, Željko Ivanković, naglasio je pak kako su kamatne marže hrvatskih banaka iznimno niske, a posebni kreditni programi, koje je Hrvatska banka za obnovu i razvitak nudila tvrtkama, nisu dali neke značajne rezultate.
„Danas, davanje prostora bankama da se razmašu na taj način“, tvrdi Žigman, „dalo bi zamaha nenaplativim kreditima. Nakon šest godina recesije, financijska stabilnost bankarskog sustava je jedino što nam preostaje.
HNB će nastaviti raditi na obuzdavanju ranjivosti sustava, a bankama HNB ne treba kao posljednje utočište, jer imaju dovoljno likvidnosti“, podsjeća Žigman.
Petar Lovrić je rekao kako mali i srednji poduzetnici danas imaju puno više problema s ročnošću kredita koje uspiju ishodovati, pa je zamolio bankare da se više usredotoče na produženje ročnosti.
Ivan Šverko je zato pojasnio kako u Hrvatskoj banke već danas imaju problem s različitim ročnostima svojih depozita i plasmana, koji bankama povećavaju rizičnost njihovog poslovanja.
Naime, u Hrvatskoj su prosječni rokovi depozita građana ispod godine dana, kaže Šverko, i u takvoj situaciji nema mogućnosti za značajna povećanja ročnosti kredita.
U raspravu se na kraju uključio i direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček, koji je rekao, da ukoliko se kriteriji za dobivanje kredita olabave, banke će kreditirati i tvrtke i gore od onih koje danas najteže dobivaju bankarske zajmove, čime će se i povećati udjel nenaplativih kredita, posebno kod poduzeća, koja danas ne vraćaju čak 28 posto svojih kreditnih zaduženja.
Više o okruglom stolu možete pročitati na www.banka.hr.
