Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Slaba potražnja srušila BDP-a u prvom tromjesečju za 1,5 posto

To je manji pad nego u četvrtom tromjesečju prošle godine, kada je BDP skliznuo 2,3 posto, ali veći nego što se očekivalo.

To je manji pad nego u četvrtom tromjesečju prošle godine, kada je BDP skliznuo 2,3 posto, ali veći nego što se očekivalo.

Hrvatsko gospodarstvo palo je u prvom tromjesečju ove godine 1,5 posto na godišnjoj razini, više nego što se očekivalo, što je ponajviše posljedica slabosti domaće i inozemne potražnje.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod u prvom kvartalu ove godine pao 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je šesto tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.

To je manji pad nego u četvrtom tromjesečju prošle godine, kada je BDP skliznuo 2,3 posto, ali veći nego što se očekivalo.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo oslabilo 1,2 posto na godišnjoj razini. Pritom su svi očekivali pad – u rasponu od 0,3 do 2 posto.

„Pad BDP-a veći je nego što smo očekivali i to je nastavak relativno snažnog pada domaćeg gospodarstva. Detaljnija objava komponenti BDP-a vjerojatno će pokazati da najznačajniji utjecaj na pad gospodarske aktivnosti i dalje dolazi od osobne potrošnje, a potom pada državne potrošnje u realnim iznosima“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Zbog visoke nezaposlenosti, smanjivanja raspoloživog dohotka kućanstava i potrošačkog pesimizma, u prva tri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo pao je u prosjeku oko 4 posto, znatno više u odnosu na 0,4-postotan pad u istom lanjskom razdoblju.

Što se tiče investicija, dodaje Šantić, vjerojatno će se pokazati da su u prvom tromjesečju kretanja bila nešto povoljnija nego pri kraju prošle godine, međutim to je dijelom i zbog niže baze, s obzirom na pad investicija prošle godine.

Nadu u blaži pad BDP-a potaknuli su nedavno podaci da je, nakon četiri godine neprestanog pada, u prva tri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja porasla za 1,1 posto te da je zaustavljen pad građevinskih radova.

Međutim, zbog recesije u eurozoni, našem najvećem trgovačkom partneru, slabi tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima, što loše utječe na hrvatski izvoz. U prva tri mjeseca izvoz je pao za 7,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„Sličan pad BDP-a može se očekivati i u drugom tromjesečju, ponajviše zbog pada osobne potrošnje. U drugom dijelu godine, pak, ključni utjecaj na gospodarska kretanja u zemlji imat će dva čimbenika: kratkoročni utjecaj pristupa u EU na hrvatsko gospodarstvo, a drugi je hoće li privatni sektor uspjeti pokrenuti investicijsku aktivnost“, navodi Šantić.

U tom će razdoblju vjerojatno biti pojačan pritisak na izvoz, jer će hrvatski izvoznici vjerojatno izgubiti dio koji ostvaruju na tržištima u regiji zbog izlaska iz CEFTA-e.

„Istodobno, zbog slabe potražnje na europskim tržištima i općenito niske konkurentnosti domaćih proizvođača, jako je teško očekivati da se taj gubitak tržišta može supstituirati otvaranjem novih tržišta u Europi, bez obzira na određena poboljšanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni“, kaže Šantić.

U cijeloj ovoj godini Šantić očekuje pad BDP-a za 0,4 posto, uz rizik da bude i veći, jer u ovoj godini ne očekuje poboljšanja na tržištu rada ili standarda građana.

Analitičari Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria također u ovoj godini očekuju pad gospodarstva.

„U ovoj godini očekujemo nastavak pada gospodarstva na godišnjoj razini, za 0,5 posto, pri čemu bi negativna kretanja trebala više biti izražena u prvoj polovini godine s najvećim negativnim doprinosom osobne potrošnje, koja je pod izuzetno nepovoljnim utjecajem kretanja na tržištu rada, što uz smanjenje zaposlenosti i rast nezaposlenosti, prati pad realnih dohodaka“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

U drugoj polovici godine očekuju poboljšanja.

„Očekujemo da bi dašak optimizma mogao doći u drugoj polovini godine. Tome bi, uz povoljne učinke turističke sezone, mogao doprinijeti nešto povoljniji doprinos investicija, dijelom zbog izuzetno niske baze, uslijed početka realizacije nekih od najavljenih, a odgođenih projekata. Iako ulaskom u EU dobivamo pristup sredstvima iz kohezijskog i strukturnih fondova, pozitivni učinci vjerojatno neće biti vidljivi ove godine, s obzirom na kratak vremenski okvir te iskustva drugih država“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.

Recesija u hrvatskom gospodarstvu traje još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni. Lani je BDP pao 2 posto.

Istovremeno, industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u travnju pala za 0,5 posto na godišnjoj razini, što je slabiji podatak nego što se očekivalo.  Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema kalendarski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja u travnju pala za 1,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na travanj prošle godine oslabila za 0,5 posto. To je slabiji podatak nego što se očekivalo. Od početka godine industrijska proizvodnja znatno oscilira. U siječnju je porasla za 3,4 posto, u veljači pala oštrih 4,1 posto, da bi u ožujku za toliko porasla.

Napisao

Pročitajte još:

Turizam

Proteklih dana je sve u gradu Krku mirisalo po gastronomskim specijalitetima, a na poznatim krčkim lokacijama su odzvanjali zvuci dobre glazbe, zahvaljujući spoju Krk...

DOP

Vodeći globalni brend za cjelovita rješenja za kupaonice i kuhinje predstavio je novu HiveX platformu za nikad sigurnije i jednostavnije prikupljanje plastike iz vodenih...

Ekonomija

DOK-ING je na sajmu izlagao svoj proizvod MV-4, najprodavaniji stroj za razminiranje na svijetu.

DOP

Mars Pet Nutrition, divizija u sklopu tvrtke Mars Petcare, objavljuje da je ostvarila svoj cilj održive nabave 100% ribe koju koristi u proizvodima za...

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.