Taj je podatak slabiji od svih očekivanja, s obzirom da je osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo da je gospodarstvo poraslo između jedan i 1,5 posto. U prosjeku, očekivali su rast od 1,2 posto.
“Ovakva stopa rasta BDP-a je ispod naših očekivanja. Najviše neizvjesnosti vezano je za prihode od turizma, dakle od izvoza usluga. Podaci o komponentama BDP-a bit će objavljeni za mjesec dana, a vjerujem da je došlo do većeg pada kapitalnih investicija nego što se očekivalo”, kaže glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić.
Dobra sezona
Rast gospodarstva u trećem tromjesečju zahvaljuje se rastu izvoza i dobroj turističkoj sezoni, koja je potaknula nevelik, ali ipak rast prometa u trgovini na malo. Međutim, snažniji rast domaćeg gospodarstva onemogućuju loši trendovi u industrijskoj proizvodnji i investicijskim aktivnostima. Industrijska je proizvodnja u kolovozu pala neočekivano oštrih 4,4, a u rujnu 2,3 posto.
“Uz blagi ukupni rast gospodarstva u prva tri tromjesečja, veliki rizik je četvrto tromjesečje u kojemu bi gospodarstvo moglo zabilježiti stagnaciju, s obzirom da je eurozona prema posljednjim pokazateljima već ušla u recesiju”, kaže Šantić.
Nova recesija
Hrvatsko je gospodarstvo, nakon više od dvije godine, u drugom ovogodišnjem tromjesečju izašlo iz recesije, no kako zbog dužničke krize slabi gospodarstvo eurozone, najvažnije izvozno tržište Hrvatske, prijeti nova recesija.
“Za Hrvatsku ne treba isključiti pesimistični scenarij, pogotovo ako dođe do daljnjeg pogoršanja na međunarodnim financijskim tržištima. Hrvatska je kao visoko zadužena zemlja, s nesređenim javnim financijama, osjetljiva na vanjske poremećaje. Problemi na financijskim tržištima u Europi već su se prelili na tamošnji realni sektor, a ako dođe do daljnje eskalacije krize, taj scenarij dogodit će se i kod nas”, napominje Šantić.
Business.hr/HINA
