Optimistične podatke objavio je Državni zavod za statistiku, prema novim, s EU usklađenim, konceptom objave kratkoročnih podataka. Ova dva pokazatelja – industrijski promet te narudžbe najbolji su indikatori kretanja unutar pojedine industrije.
Podaci na mjesečnoj razini pokazuju da je ukupni desezonirani promet industrije u siječnju ove u odnosu na prosinac prošle godine porastao za 6,3 posto, pri čemu je na domaćem tržištu zabilježen pad prometa za 2,3 posto, a na stranom tržištu rasta za 64,8 posto.
Ukupni promet rastao 5,6 posto
Na godišnjoj razini, ukupni je promet, kalendarski prilagođen, zabilježio rast za 5,6 posto. Pritom je promet na domaćem tržištu bio manji za 13,5 posto, dok je istodobno promet na stranom tržištu bio veći za 57,8 posto.
Godišnja usporedba na razini glavnih industrijskih grupacija pokazuje da je promet industrije, prema kalendarski prilagođenim indeksima, u siječnju ove u odnosu na siječanj prošle godine povećan kod kapitalnih proizvoda za 104,2 posto. Povećan je i promet netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,1 posto, dok je pad prometa zabilježen kod energije (za 24,5 posto), intermedijernih proizvoda (za 14,8 posto) te kod trajnih proizvoda za široku potrošnju (za 14 posto).
Strana tržišta značajno pojačala narudžbe
Kod novih narudžbi statistika na mjesečnoj razini (desezonirani indeksi) pokazuje pad u siječnju 2010. u usporedbi s prosincem prošle godine za 6,2 posto, pri čemu je na domaćem tržištu zabilježen pad za 6,5 posto, dok je kod naručitelja sa stranog tržišta zabilježen rast narudžbi za 15,4 posto.
Na godišnjoj razini primljene nove narudžbe tumače se iz izvornih indeksa (jer kalendarski učinak nije značajan), a ti podaci pokazuju da su nove narudžbe u siječnju ove u odnosu na siječanj prošle godine zabilježile rast za 8,2 posto.
Pritom prerađivačka industrija koja radi na temelju narudžbi bilježi rast narudžbi s domaćeg tržišta za 8,8 posto, a sa stranih tržišta za 29,5 posto.
U siječnju ove u odnosu na siječanj prošle godine nove narudžbe kapitalnih proizvoda veće su za 58,4 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 26,9 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 13,3 posto, dok su kod intermedijarnih proizvoda narudžbe manje za 24 posto.
