Praznik rada nisu obilježile samo porcije besplatnog fažola i crveni karanfili. U mnogim se zemljama, pa tako i kod nas, prosvjedovalo zbog aktualnih mjera štednje, rasta nezaposlenosti, nesigurnosti radnih mjesta, neisplaćenih plaća.
Prosvjedovalo se tako zbog svega navedenog i ekonomske nejednakosti u Grčkoj, Srbiji, Nizozemskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Portugalu te u Španjolskoj gdje je svaki četvrti građanin bez posla. Europa bilježi najviši stupanj nezaposlenosti nakon uvođenja eura 1999. godine. Gotovo 24 milijuna Europljana je nezaposleno, od kojih je 5,5 milijuna mladih, donosi Slobodna Dalmacija.
Bugarima 3,5 eura, a Rumunjima 4,2 eura po satu
Inače, prosječna cijena rada po satu u Europskoj uniji prošle godine je iznosila 23,1 euro, a u eurozoni 27,6 eura, pokazuje istraživanje koje je nedavno objavio Eurostat. Kada se pogleda kakva je situacija u pojedinim članicama EU-a, vidi se da za prosječno najbolje plaćene radnike poslodavci izdvajaju 11 puta više po satu nego za najslabije plaćene. U Belgiji se bruto sat rada prošle godine prosječno plaćao 39,3 eura, a u Bugarskoj 3,5 eura. U to ulaze neto dio koji dobije radnik, te razna davanja i doprinosi. Istraživanjem su obuhvaćene gotovo sve ekonomske djelatnosti. Izostavljene su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, te rad u privatnim kućanstvima.
Iza Belgije su prema cijeni bruto radnog sata Švedska s 39,1 euro po satu, te Danska s 38,6 eura po satu. Francuski su radnici prosječno plaćeni 34,3 eura po satu, luksemburški radnici 33,7 eura, nizozemski 31,1 euro, a njemački radnici prosječno su plaćeni malo više od trideset eura. Osim bugarskih radnika, najslabije su plaćeni Rumunji s 4,2 eura po satu. Litva (5,5 eura po satu) i Latvija (5,9 eura po satu) također spadaju među članice EU-a s najnižom cijenom rada.
Hrvati iza Čeha i Slovenaca
Hrvatska nije bila uključena u istraživanje, ali nam je Eurostat dostavio svoj podatak o prosječnoj cijeni sata rada u Hrvatskoj dostupan je za 2010. godinu, uz napomenu da metodologija nije bila ista kao za izračun cijene sata rada u članicama EU-a. Prosječna cijena sata rada hrvatskog radnika iznosila je 8,53 eura. Među istočnoeuropskim članicama EU-a bolje od hrvatskih radnika po satu su plaćeni Slovenci s 14,4 eura po satu i Česi s 10,5 eura po satu. Odmah iza nas su Slovaci s 8,4 eura te Estonci s 8,1 euro. Mađari prosječno dobiju 7,6 eura po satu, a Poljaci 7,1 euro. Grci su, prema podacima iz 2010. godine sa 17,5 eura po satu prosječno plaćeni bolje od istočnih Europljana.
I Irska – iznadprosječno loše
Naravno, dobro je uzeti u obzir i kupovnu moć, što u ovom istraživanju nije napravljeno. Zbog toga je zanimljivo pogledati podatke o socijalnom utjecaju krize u Europskoj uniji koje je nedavno objavio Eurobarometar, iz istraživanja koje je provedeno krajem prošle godine. Čak 18 posto ispitanih građana EU-a navodi da njihovo kućanstvo u nekom trenutku tijekom proteklih dvanaest mjeseci nije imalo novca za plaćanje redovitih računa ili kupnju hrane i drugih stvari za dnevnu potrošnju. U čak šest članica EU-a više od jedne trećine građana bilo je u situaciji da im je nestajalo novca za osnovne potrebe.
U Grčkoj se to odnosi na gotovo pola ispitanika, odnosno 45 posto, a blizu su još Latvija s 42 posto, Litva s 37 posto, Bugarska i Rumunjska s po 36 posto te Mađarska s 34 posto. Sve istočnoeuropske članice Unije, osim Slovenije, po tom su pitanju iznadprosječno loše na razini EU-a. Iznadprosječno loše po tom su pitanju još i Irska, Cipar, Francuska i Luksemburg. Najbolje su Danska i Švedska, gdje je samo osam ispitanika iskusilo takve probleme. Što se problema s plaćanjem računa i kreditnih rata tiče, situacija je najteža u Grčkoj, gdje čak 28 posto građana kasni s plaćanjem obveza.
Kad se dodaju oni koji su u stalnoj borbi za opstanak, broj Grka u problemima penje se na alarmantnih 73 posto. Prosjek EU-a je 21 posto. U slučaju da izgube posao, 82 posto Grka smatra da neće naći novo radno mjesto u roku od pola godine. Tako razmišlja i 74 posto Portugalaca, 72 posto Ciprana i 70 posto Španjolaca. S druge strane, 64 posto Finaca, 63 posto Austrijanaca, 61 posto Šveđana i 60 posto Nizozemaca smatra da će vjerojatno naći novi posao za pola godine.
Čak 80 posto ispitanika drži da se siromaštvo u EU-u povećalo u proteklih 12 mjeseci, dok ih 63 posto misli da se povećalo u sredini u kojoj žive. Čak 92 posto Grka misli da se siromaštvo kod njih povećalo, dok to isto misli samo 24 posto Šveđana. Međutim, u svim članicama EU-a više je ispitanika koji misle da se siromaštvo u njihovoj zajednici povećalo od onih koji misle da se smanjilo.
U Švedskoj i Danskoj najviše je onih koji misle da je siromaštvo ostalo jednako rašireno kao i prije dvanaest mjeseci. Građani EU-a nisu baš optimistični, pa samo 14 posto ispitanika smatra da će se financijska situacija njihova kućanstva poboljšati tijekom idućih dvanaest mjeseci, 47 posto misli da će ostati ista, a 36 posto misli da će se pogoršati.
U Hrvatskoj najbolja satnica u promidžbi
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila je 32,02 kune, što je u odnosu na prethodni mjesec više za 2,5 posto, a u odnosu na veljaču prošle godine manje je za 2,2 posto, pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Po podacima DZS-a, u veljači je bilo 165 plaćenih radnih sati ili 4,1 posto manje u odnosu na prethodni mjesec. Najveći broj plaćenih sati bio je u vodenom prijevozu (214), a najmanji u informacijskim uslužnim djelatnostima (142).
Najviša prosječna neto satnica za veljaču isplaćena je u promidžbi (reklami i propagandi), od 57,83 kune. U zračnom prijevozu neto satnica za veljaču iznosila je 53,68 kuna, a u računalnom programiranju 50,48 kuna.
Najniža prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih za veljaču isplaćena je u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 16,63 kune. U proizvodnji odjeće, prosječna neto satnica za veljaču iznosila je 17,23 kune, a u zaštitnoj i istražnoj djelatnosi 17,79 kuna.
Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za veljaču iznosila je 45,76 kuna, što je u odnosu na siječanj više za 2,6 posto, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine niže je za 1,7 posto.
