Božićnica i darovi za djecu

Božićnica i darovi za djecu

Ukoliko kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno, poslodavac ne mora isplatiti božićnicu, niti dar u naravi, niti dar za djecu zaposlenika. U tom slučaju, darivanje je isključivo „dobra volja“ poslodavca.

U Republici Hrvatskoj u djelatnostima putničkih agencija i drvnoj industriji obvezna je isplata prigodnih nagrada, a u djelatnostima ugostiteljstva, putničkih agencija i u djelatnosti drvne i papirne industrije su obvezna darivanja djece radnika. Dakle, u drvnoj industriji poslodavac je obvezan isplatiti i prigodne nagrade i poklone djeci svojih zaposlenika.

Neoporezivi iznos prigodnih nagrada

Isplata božićnice u novcu

Tokom godine, poslodavac može svojim zaposlenicima na ime prigodnih nagrada (uskrsnica, regresa i sl.) isplatiti do 2.500 kuna, navedeno je određeno člankom 13. stavkom 2. točkom 1. Pravilnika o porezu na dohodak. Neoporeziva isplata znači da na istu ne treba obračunati poreze i doprinose na plaću i iz plaće.

Dakle, ukoliko poslodavac nije u tijeku 2012. godine isplaćivao prigodne nagrade svojim zaposlenicima, na ime božićnice može neoporezivo isplatiti 2.500 kuna po zaposleniku.

Isplata božićnice i u novcu i u naravi

Naravno, u današnje vrijeme, malo je poslodavaca koji će imati likvidnih sredstava da isplati svoje zaposlenike. Ukoliko žele, poslodavci mogu pronaći rješenje u vidu neoporezive isplate i u novcu i u naravi. Međutim, ako se poslodavac odluči na ovakvu vrstu isporuke, treba pripaziti da s gledišta poreza na dodanu vrijednost neto svota od 2.500 kuna sadržava i PDV. Drugim riječima, ako poslodavac daruje npr. ručni sat zaposleniku, u vrijednost tog sata mora biti uračunat i PDV. Npr. vrijednost sata je 1.625 kuna (1.300 kn + 325kn PDV), a ostatak koji se isplaćuje u novcu (a da božićnica bude neoporeziva) iznosi 1.250 kuna.

Bitno je napomenuti da pravo na božićnicu imaju svi zaposleni u poduzeću, neovisno o tome dali se radnik zaposlio u razdoblju tekuće.

Dar u naravi

Suštinski je ovaj dar u naravi „odvojen“ od božićnice, odnosno prigodnih nagrada, tj. s poreznog aspekta se promatra odvojeno od prigodnih nagrada.

Prema članku 16. st. 3. t. 7. Pravilnika o porezu na dohodak, tijekom godine poslodavac može svojim radnicima dodijeliti stvari, usluge bez naknade i slično u vrijednosti do 400 kuna (uključujući PDV), a da isto ne bude predmet oporezivanja.

Oporezivi iznos prigodnih nagrada

Logično, ako iznos prigodne nagrade, npr. božićnice, na godišnjoj razini prijeđe iznos od 2.500 kuna, onda će doći do oporezivanja u vidu poreza na dohodak. Napominjemo da je iznos osnovice za oporezivanje onaj iznos koji prelazi 2.500 kuna. Drugim riječima, ako je tokom godine na osnovu isplata za prigodne darove poslodavac zaposleniku isplatio 3.000 kuna, onda je porezna osnovica iznosi 500 kuna.

Važno je naglasiti da kada se isplaćuje božićnica koja je oporeziva, moramo imati na umu da se takva isplata tretira kao druga isplata u mjesecu, pa se obračun provodi bez osobnog odbitka. Nadalje, treba voditi brigu na koji porezni razred se odnosi ova isplata. Ako je neki porezni razred „iskorišten“, prilikom druge isplate u mjesecu treba započeti oporezivanje stopom iz sljedećeg „slobodnog“ poreznog razreda.

Navedeno se odnosi i kada isplata božićnice i u novcu i u naravi prijeđe iznos od 2.500 kuna godišnje.

Dar za dijete

Dva je uvjeta potrebno zadovoljiti da bi isplata dara djetetu bila neoporeziva. Prvi uvjet je da dijete navršilo najviše 15 godina do 31.12. tekuće godine. Drugi uvjet je da isplata u novcu (i u naravi) iznosi do 600 kuna godišnje. Ukoliko su u jednom poduzeću zaposlena oba roditelja, onda se djetetu može isplatiti 1.200 kuna godišnje, neoporezivo.

Kako je u većini kolektivnih ugovora određeno da se od strane poslodavca darivaju djeca do 12 godina, prema Zakonu je ipak moguće da se neoporeziva isplata do 600 kuna isplati djeci koja navršavaju 15 godina do 31.12. tekuće godine.

Zaključak

Poslodavci koji su voljni svojim zaposlenicima isplaćivati božićnice u novcu i naravi, a ne žele platiti porez, moraju pripaziti da iznos isplaćen u novcu (i u naravi – uključujući PDV) ne prilazi 2.500 kuna. Nadalje, ukoliko poslodavac želi darivati djecu svojih zaposlenika, a ne želi platiti porez, može isplatiti iznos do 600 kuna.

Ukoliko ima poslodavaca koji su tokom godine već „ispucali“ iznos neoporezivih prigodnih nagrada, mogu svojim zaposlenicima dodijeliti dar u naravi u iznosu do 400 kuna neoporezivo (ukoliko kroz godinu i to nisu „ispucali“)

Naravno, po Zakonu poslodavac nije obvezan plaćati božićnice i darove za djecu, osim u pojedinim djelatnostima u kojima je to obvezan na temelju kolektivnog ugovora. S druge strane, nadamo se da će poslodavci imati razumijevanja prema svojim zaposlenicima, te da će sukladno svojim mogućnostima nagraditi svoje zaposlenike i/ili njihovu djecu. Ipak, Božić je, među ostalim, vrijeme darivanja…

O autoru teksta:

Andrija Garofulić je prve godine svoje poslovne karijere proveo je u revizorskoj kući KPMG na poslovima računovodstva i poreznog savjetovanja. Tokom rada u računovodstvenom odjelu KPMG-u, bio je zadužen za sveukupno poslovanje nekoliko klijenata te povezane računovodstvene procedure. U poreznom odjelu KPMG-a bavio se poslovima poreznog savjetovanja, poreznih nadzora u sklopu revizije te izradom studija o transfernim cijenama. Od zaposlenja u Cinotti savjetovanju d.o.o. bavi se prvenstveno poreznim pregledima, poreznim savjetovanjem, te transfernim cijenama. Kao popratne aktivnosti ističemo procjene društava, reviziju statusnih promjene te povremeno računovodstveno savjetovanje klijenata.

Andrija trenutno polaže ispite za stjecanje certifikata za ovlaštenog računovođu Velike Britanije (ACCA).

Podijeli

Odgovori

Top