Pri aprecijaciji švicarskog franka (0,2 %) i deprecijaciji eura prema kuni (0,4 %) u kojima je denominirano oko 70 % svih bankovnih kredita, u listopadu je nominalna vrijednost aktivnih kredita poslovnih banaka izražena u kunama pala za 0,9 %, do razine od 276,03 milijarde kuna.
Ovoga puta smanjenje je zabilježeno kod svih sektora, a najveći je pad ostvaren kod sektora nefinancijskih društava (smanjenje za 744,4 milijuna kuna do razine od 88,997 milijardi kuna), što je u skladu s osnovnim trendom ove godine. Naime, od deset mjeseci, tek je u tri zabilježen pomak vrijednosti na više, što ovu godinu već svrstava kao četvrtu uzastopnu godinu razduživanja ovog sektora. Tako je krajem listopada kreditna zaduženost ovog sektora bila 3,3 % niža nego krajem prošle godine odnosno 6,9 % nego krajem pretprošle godine. U odnosu na kraj 2008. godine, ovaj je sektor manje zadužen u bankama za 8,1 % ili za 7,9 milijardi kuna.
Sektor se kućanstava također nastavlja razduživati četvrtu uzastopnu godinu te je krajem listopada njegovo zaduženje bilo manje za 0,6 % u odnosu na kraj prošle godine te 2,9 % u odnosu na kraj 2008. godine (ili za 3,8 milijardi kuna). Ovogodišnja manja dinamika pada kod sektora kućanstava u odnosu na onu kod sektora nefinancijskih društava u značajnoj je mjeri pod utjecajem tečaja kune i franka (značajna godišnja deprecijacija kune prema franku) budući da kućanstva imaju značajniji udio kredita vezanih uz CHF (oko 16 %) u odnosu na sektor nefinancijskih društava kod kojih je on marginalno nizak.
Jedini sektor koji je više zadužen u listopadu u odnosu na prosinac prošle godine jest sektor države (+1,1 %) prema kojem su se poslovne banke značajno više izložile u godinama krize: udio države u kreditnim potraživanjima banaka je od 2008. godine porastao za 11,4 strukturna boda, do čak 20,7 % u listopadu ove godine.
U preostalom dijelu godine ne treba očekivati povoljnije trendove, osobito u kontekstu stupanja na snagu Zakona o kreditnim institucijama i Izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju (30. rujna) koji propisuju konverziju kredita denominiranih u CHF i denominiranih u kunama s valutnom klauzulom u CHF, što je gurnulo banke u iskazivanje gubitaka. Naime, na razini prvih devet mjeseci, od 28 banaka gubitak prije poreza iskazalo je njih 15, među kojima su sve najveće banke, što je generiralo i iskazani gubitak na razini cijeloga bankarskog sektora od 4,5 milijardi kuna. Ovaj je gubitak iskazan za devet mjeseci, što ne znači da će takav rezultat ostati i u posljednjem kvartalu, ali će dobit koju će neke od ovih banka ipak iskazati na godišnjoj razini sigurno ipak biti niža. S druge strane, najveću dobit (na razini iznad 100 milijuna kuna) na razini razdoblja od prva tri kvartala iskazale su Splitska banka (koja ima nešto manje kredita vezanih uz CHF i ranije je započela s izdvajanjima rezervacija) i HPB (koja nema kredite vezane uz CHF).
