CHF i konverzija

Početkom 2004. godine u bankarskom svijetu RH pojavila se ponuda „ koja se ne odbija „ i izrodila famozni CHF. CHF skraćenica koja je danas rijetko kome nepoznata, ali je 55 800 građana dovela do nespokoja.

U trenutku kada je švicarski franak na velika vrata ušao u bankarski svijet za mnoge građane je bio uvod u ostvarenje sna,  riješenja stambenog pitanja koje je do tada za mnoge građane bilo uskraćeno zbog manjka kreditne sposobnosti.

Pošetkom 2010. godine dolazi do problema, švicarac luduje mjesečne rate građana postaju sve veće a klijenti sve zaduženiji. Na bankarskom tržištu nastaje kaos, ljudi su zbunjeni, očajni, država ne zna kako se postaviti sa novo nastalom situacijom, banke „peru ruke od svega”. Nakon dugog lutanja država zamrzava tečaj švicarca što dovodi do konverzije CHF u EUR.

Nažalost niti to se ne pokazuje kao neko sretno rješenje većina građana je nezadovoljna konverzijom što dovodi do još jednog zaokreta. Sve više banaka u svoju ponudu uvodi akcijske modele stambenih kredita što uveliko dovodi do želje dužnika da svoje novokonvertirane kredite refinanciraju. Najzanimljivije od svega jeste čnjenica da ono što je prije sedam, osam godina bilo „ nedostižno „ sada se nalazi u ponudi gotovo svake banke a to su kunski modeli stambenih kredita moglo bi se reći sa nikad povoljnijim kamatnim stopama.

Valja napomenuti i činjenicu da je prema istraživanju u 2008. godini kada se povećala nestabilnost švicarca  na međunarodnom tržištu i kredite u francima izložilo povećanom tečajnom razlikom dužnicima nuđena mogućnost konverzije CHF kredita u eurske ili kunske po tada još relativno povoljnom tečaju ali odaziv dužnika je bio slab. Sve to bio je rezultat tada još uvijek pozitivnog kamatnog diferencijala na kredite u francima.

Ako se osvrnemo na nezadovoljstvo dužnika moglo bi se reći da je pogodan trenutak za iskoristiti brojne mogućnosti koje u svojoj ponudi ima gotovo svaka banaka. Od mogućnosti odabira fiksne kamatne stope doduše fiksne samo za one kredite koji se uzimaju na kraći rok otplate, ali kombinacija fiksne i i promjenjive kamate svakako nije loša obzirom da su kamatne stope relativno niske u odnosu kakve su nekada bile. Postavlja se pitanje da li je jedina prednost kredita u kunama za kojima nikada nije bio veći interes samo fiksna kamatna stopa, što se dešava ukoliko postoji kombinacija sa promjenjivom? Jedna od velikih prednost takvog kredita je svakako u tome što kod kunskih kredita u slučaju promjenjive kamate za razliku od kredita u eurima je ta što je promjenjivi dio vezan za nacionalnu referentnu stopu (NRS), a ne EURIBOR čija veličina ovisi o vanjskim faktorima, a ne o samom kretanju kamatnih stopa. Ne moramo niti navoditi sve banke i ponude koje imaju jer ih vidimo, čujemo na svakome koraku.

Možemo samo reći da je jedan od glavnih razloga favoriziranja kune tečajni rizik za sve one koji su se opekli na kreditite u švicarcima i da se ne bih desilo isto sa eurima, refinanciranje kredita sa valutnom klauzulom i prelaskom na kunski definitivno se smanjuje rizik povratka na staro. Samim time što ulijeva građanima daleko veću sigurnost.

Sa naše strane ovo je bio samo kratak osvrt na temu Švicarski frank o kojoj se toliko pričalo, pisalo ali ne i bilo kakav oblik sugeriranja građanima da bi trebali svoje konveritrane kredite refinancirati u kunske. Javnost nikada više nije bila informirana kao u ovom trenu, stoga građani su ti koji sami trebaju donijeti konačnu odluku što bi bilo najbolje za njih.

Sa odlukama nikako ne valja nagliti jer na kraju nam uvijek ostaje mogućnost refinanciranja.

Izvor: www.moj-bankar.hr

Podijeli

Odgovori

Top