Vještak se u poreznom postupku poziva kada je potrebno stručno znanje za utvrđivanje činjenice bitne za donošenje poreznog rješenja. Mišljenje i nalaz, vještak obvezno mora dati u pisanom obliku, te se isti prilaže spisu. Kada to zahtijevaju konkretne okolnosti, porezno tijelo može pozvati vještaka da svoj nalaz usmeno pojasni. Svakako, prije donošenja poreznog rješenja, porezno tijelo je dužno poreznom obvezniku dostaviti vještački nalaz kako bi se porezni obveznik mogao očitovati i eventualno dati neku primjedbu na nalaz, piše Poslovni.hr.
Ako vještakov nalaz i mišljenje nisu potpuni, obrazloženi ili su nejasni, te postoji sumnja da isti nije vjerodostojan porezno tijelo može ponoviti vještačenje ali s drugim vještakom. Također, sudionici poreznog postupka mogu tražiti izuzeće vještaka. Kao razlog može se navesti opravdana sumnja u nepristranost ili ako bi zbog njegovog vještačenja moglo doći do povrede poslovne tajne ili štete za poslovnu djelatnost sudionika. Naravno, to nije dovoljno samo tvrditi, nego se to mora i dokazati, a teret dokaza snosi ona strana koja to tako tvrdi. Rok za izuzeće vještaka je osam dana od dana primitka obavijesti o imenovanju vještaka.
Svakako, nalaz i mišljenje se ne smatraju poreznim aktom. Sukladno tome porezni obveznik ne može uložiti prigovor na nalaz i mišljenje poreznog vještaka, nego samo može osporavati pravilnost nalaza u slučaju kada je porezno rješenje doneseno na temelju nalaza i mišljenja vještaka.
