Na summitu EU bilo je udarnički i radno. Nakon trinaest sati uvjeravanja , pred zoru, vrijeme kada nastaju sve velike odluke, lideri 27 članica uz 28-og promatrača, pripravnika iz Hrvatske, zaključili su dogovor o financijskoj disciplini. Diskusije tko je pobijedio ostaju na nacionalnim terenima. Relano gledajući, pobijedili su svi ukoliko je pobijedila financijska disciplina zaustavljajući trošenje preko mogućnosti. Vrijeme će pokazati je li summit bio povijesna prekrentica ili tek stepenica prema njoj. Za start, burze su zadovoljne i živahne a na žalost izvoznika euro se oporavio. I dok su se na summitu usklađivali spin što kazati svojim novinarima na nacionalnim press-icama, jedinstvenoj prilici kada jedan događaj ima 27 tumačenja, u susjedstvu Justusa Lipsiusa, zdanja Vijeća EU, novoj zgradi Lex, ekspresno je organiziran još jedan sastanak.
Njega je omogućila tek formalna potvrda summita. Međuvladinom konferencijom otovreni su crnogorski pristupni pregovori. Nova je zemlja ubačena u žrvanj i to pod uvjetima strožim nego za Hrvatsku, Tursku ili Island. Hrvatska je s Turskom bila teren za testiranje mjerila, preduvjeta otvaranju/zatvaranju poglavlja, ona su potom aplicirana na Island. Za Crnu Goru već su rafinirana kroz «privremena mjerila» ili Komisijinu mapu puta od mjerila za otvaranje, uglavnom usvajanje akcijskih planova do mjerila za zatvaranje kroz provedbu planova u praksu i potvrdu da su zaživjela. Priličan zalogaj za administraciju minijaturne države, čak i ako je EK obećala sve vrste pomoći. Još veći za reforme, «reforme nisu da bi zadovoljile Bruxelles nego jer su prava, korisna stvar Crnoj Gori», izjavio je na svom apsolutno zadnjem zadatku za danskog predsjedanja zajednicom ministar za europske poslove Nicolai Wammen. Nova strategija pregovora koristiti će se po prvi put u crnogorskim pregovorima: poglavlja pravosuđa, ljudskih prava i unutarnjih poslova otvaraju se prva a zatvaraju posljednja. Ono što je u prošlom krugu «velikog praska» bio bauk poljoprivrede ili ekologije ili kretanja kapitala sada je teren pravne države.
K tome, u pregovaračkim okvirima navodi se da će zastoj u ova dva poglavlja stopirati napredak u ostalima, što je dodatni poticaj Podgorici da se osmjeli uvesti reda u mutne poslove o kojima se pričaju priče. Crnogorci vele da nisu država mafije ni kriminala, da su jednako pogođeni kao i ostale zemlje te da će se truditi «razbiti stereotipe». Za njih je veoma dobrodošla narudžba minstara općih poslova EU Europolu da složi analizu stvarnog stanja organiziranog kriminala u zemlji, da se glasine stave gdje im je mjesto, u tabloide i kafiće a činjenice na sunce i potom u pravosudnu obradu. Uoči starta crnogorskih pregovora po medijima je cirkulirala solidna količina priča starijeg datuma o zloupotrebama fondova i djelovanju obiteljskih klanova i prijatelja. Hrvatska je imala 200 obitelji i HDZ, Crna Gora Đukanoviće i društvo…koji nisu jedini. Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt, uvijek voljan istaknuti kako pozna i razumije regiju gdje je svojevremeno obnašao dužnost prinudnog upravitelja Bosne i Hercegovine, prijetio je blokadom odluke o startu pregovora sve dok se nije izborio za Europolov izvještaj.
Zanimljiv start procesa koji će u prvoj fazi potrošiti godinu za screening, potom će se skidati poglavlje po poglavlje. Nitko ne govori o rokovima ali se u idućih pola desetljeća ne očekuje završetak. Dosje Crne Gore potvrdio je da je s proširenjem u paketu konačno gotovo, dotukli su ga Hrvatska koja se godinama uporno borila protiv konvoja a za regatu, nešto zdravog razuma s europske strane kao i okašnjela spoznaja da su zemlje ovog prostora toliko razlilčite da je čekanje tipa španjolskog na Portugal ( godina dana ) naprosto nemoguće i nemoralno, čak i za pojmove politike.
*************
Lada STIPIĆ – Niseteo novinarka je i stalna dopisnica Privrednog vjesnika, živi i radi u Bruxellesu. Stručnjakinja je za područja europski poslovi s naglaskom na gospodarstvo, monetarnu uniju, unutarnje tržite EU i integracije u EU… čime se svakodnevno bavi dva desetljeća. Rad u Bruxellesu opisuje kao “Šedski stol” gdje svi imaju pristup informacijama, vještina je detektirati, izabrati i obraditi pravu. Dobitnica je nagrade “Robert Schuman” za kolumnu “Bruxelles a la carte” u Eukonomistu.
