Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Pokušaji: Praonice novca

Najviše se novca opere u Kini, 274.170 miijuna dolara godišnjeg prosjeka, Slijedi Meksiko s pet puta manjim iznosom ali i više od deset puta manje stanovnika. Prva europska zemlja je Rusija na petom mjestu. Hrvatska je 39. sa preko 1.525 milijuna dolara iz sive zone.

Najviše se novca opere u Kini, 274.170 miijuna dolara godišnjeg prosjeka, Slijedi Meksiko s pet puta manjim iznosom ali i više od deset puta manje stanovnika. Prva europska zemlja je Rusija na petom mjestu. Hrvatska je 39. sa preko 1.525 milijuna dolara iz sive zone.

Ukoliko je suditi po službenim podacima, od kojih su mnogi nesavršeni, i računati koliko je novaca zamračeno u zemljama izvan kluba najrazvijenijih, pranje novaca je veoma raširena disciplina.  Neki dan je washingtonska ne-vladina organizacija Global Financial Integrity ( GFI ) objavila globalnu analizu stanja pranja novaca izvukavši zaključke iz službenih podataka poput baze Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i službenih nacionalnih cifri dostupnih na internetu.

Krenuvši od  državnih proračuna i nacionalnih bilanci, zaduživanja, BDP-a, omjera uvoza i izvoza, GFI-ovci su procijenili da je na svjetskoj top-listi rupa u nacionalnim financijama i love zagubljenih adresa u procesu čišćenja vodeća Kina sa 274.170 miijuna dolara godišnjeg prosjeka. Iza nje je Meksiko s pet puta manjim iznosom ali i više od deset puta manje stanovnika što znači da su praonice južno od američke anitiimigrantske tarabe u dobrom stanju i visokoj zaposlenosti. Kina opere dvostruko više nego li ostatak ljestvice najagilnije desetorice…na kojoj je jedina europska zemlja Rusija na petoj poziciji.

Klub – hvala EU-ropeizaciji i napretku pravne države kao indikatorima izlaska iz tranzicijskoig kaosa  – promptno napušta Poljska, na svom izlazu trenutno sedamnaesta. Iduća europska nakon Rusije je Srbija na 16. mjestu, s prosjekom od 5.144 milijuna dolara godišnje. U Europi je dvadesetpeta  Turska, tridesetosma Bugarska, ispred Hrvatske, koja je do pozicije broj 39. došla preko 1.525 milijuna dolara iz sive zone.

U susjedstvu, nešto ispod Hrvatske,  su Mađarska i Rumunjska, uz Bugarsku i naravno Poljsku jedine članice EU na popisu perača i praonica. Cipra, naravno, nema. Tamošnje praonice su do ulaska u EU radile punom parom da bi se povukle pred pravnom državom i njezinim običajem zabijanja nosa u sve što smrdi na mutež…

Šteta da ova interesantna, mada nesavršena, računica ne sadrži procjenu količine opranih novaca po glavi stanovnika – tada bi ljestvica praonica izgledala dramatično drugačija. I možda bliža stvarnosti. Milijarde Kine ili Indije daleko su benignije od sumnjivih milijuna zapadnobalkanskih država.

Pranje novaca je sport koji se vidi kod malih i nerazvijenih – njegove sofisticiranije varijante prolaze u tzv. visokorazvijenom svijetu. Najvještiji uspješno balansiraju po tankoj crti između zakonitoga i nezakonitoga.

Pranje novca je jedan od zadataka u procesu pristupanja. Hrvatska je svoje pripreme  dosta dobro obavila i izvjesno je da će se ovaj dugogodišnji prosjek, kroz brojke sakupljene tijekom gotovo desetljeća, u idućoj nekoj analizi smanjivati i Hrvatska tonuti na ljestvici…na kojoj je preporučeno biti što je moguće bliže fenjerašima.

EU je pitanje pranja novca prebacila Vijeću Europe i – nije se njime baš bavila za pripremanja velikog praska proširenja. Da je bilo kriterija, malo bi tko ušao! Sada se postrožena varijanta trenira na ostatku čekaonice za EU, dijelom jer su neke lekcije navodno naučene, uglavnom da se brana potpuno funkcionirajuće pravne države postavi između Turske i njezinog članstva. No, o ovome zaista nije politički korektno  pričati…

*************

Lada STIPIĆ – Niseteo novinarka je i stalna dopisnica Privrednog vjesnika, živi i radi u Bruxellesu. Stručnjakinja je za područja europski poslovi s naglaskom na gospodarstvo, monetarnu uniju, unutarnje tržite EU i integracije u EU… čime se svakodnevno bavi dva desetljeća. Rad u Bruxellesu opisuje kao “Šedski stol” gdje svi imaju pristup informacijama, vještina je detektirati, izabrati i obraditi pravu. Dobitnica je nagrade “Robert Schuman” za kolumnu “Bruxelles a la carte” u Eukonomistu.


Napisao

Pročitajte još:

Lifestyle

Postoje određene navike i osobine koje svi vrhunski vođe imaju, od kojih je Inc.com izabrao 12 najbitnijih.

Ljudski resursi

Uvijek imajte na umu da vam je cilj postići dogovor. Svakako ne pristajte na prvu ponudu, no pazite a vaše ne u konačnici ne...

Lifestyle

Svijetu ne treba još jedan loš vođa koji negativno utječe na zaposlenike, njihovo zdravlje, klijente i tvrtku.

Lifestyle

Vi ste odgovorni za sebe i morate odlučiti kako ćete živjeti, jer ako nećete vi tada će to učiniti netko drugi za vas.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.