Konferencijom “Tržište rada i obrazovanje 2025” Hrvatska se uključuje u ostvarivanje nove strategije EU “Nove vještine za nove poslove” kako bi se ostvario zajednički cilj da stopa zaposlenosti bude 75 posto za dob od 20. do 64. godine, kazao je danas ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na otvaranju konferencije.
To je nešto što Hrvatska mora ostvariti, Hrvatska mora imati dva milijuna zaposlenih ljudi, jer to osigurava prosperitet zemlje, rekao je.
Hrvatska prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz travnja 2012. ima 1.698.181 aktivnog stanovnika. Ukupno je zaposleno 1.354.830 stanovnika, a nezaposlen 334.351 stanovnik.
Ako nam je za gospodarski napredak potrebno dva milijuna nezaposlenih, to bi značilo da nećemo imati nezaposlene i da trebamo zaposliti još 300.000 umirovljenika ili stranaca.
Kazao je i kako nije slučajno da je za mjesto održavanja konferencije odabran dječji vrtić, učinjeno je to ciljano, jer u njemu upravo stasa generacija koja će 2025. odlučivati o svojoj budućoj karijeri.
Podsjetio je i kako je pokrenut Hrvatski kvalifikacijski okvir, instrument za promicanje cjeloživotnog učenja i održive zapošljivosti, za kojeg se nada da će biti usvojen do kraja godine.
Istaknuo je kako moramo biti spremni na izazove koji nas čekaju u budućnosti te kako je situacija danas u Hrvatskoj zabrinjavajuća i provlači se godinama.
Samo 43 posto mladih koji završe četvorogodišnju srednju strukovnu školu i 49 posto mladih iz trogodišnjih škola uspije pronaći posao na kojem mogu koristiti znanja stečena u školi, što znači da 60 tisuća mladih na svom prvom poslu nema prilike steći praksu u okviru svoje kvalifikacije.
To se mora promijeniti, a Hrvatski kvalifikacijski okvir je jedna od metoda za tu promjenu, istaknuo je.
Cilj je stvoriti prilagodljiva, efikasna i pravovremena rješenja za obrazovne potrebe, što se može učiniti planiranjem obrazovanja koja će pratiti i podupirati strateške ciljeve regionalnoga i industrijskoga razvoja te razvoja zajednice.
Do 2020. u EU će dodatnih 16 milijuna radnih mjesta zahtijevati visoku stručnu spremu, dok će se potražnja za niskom razinom vještina smanjiti za 12 milijuna radnih mjesta.
To znači da će se u obrazovnom procesu trebati ići ka specijalizaciji, cjeloživotnom obrazovanju i subspecijalizacijama, da budete eksperti u onome što radite, kazao je Mrsić.
Istaknuo je kako je nužno uskladiti obrazovanje i tržište rada sa ciljem da djeca iz vrtića kada završe svoje obrazovanje imaju siguran posao.
Ne može se govoriti o kojim zanimanjima će biti riječ jer to bi bilo gledanje u kristalnu kuglu, no želi se transformirati obrazovni sustav da bude prilagodljiv, da mladi ljudi vrlo brzo mogu steći druga zvanja i odgovoriti zahtjevima tržišta rada, rekao je ministar.
Ono što će se u Hrvatskoj sigurno razvijati su tri tipa obrazovanja – čista tehnologija, zelena tehnologija (poljoprivreda i turizam) i IT. Želi se da svi oni koji budu u sustavu obrazovanja mogu vrlo brzo promijeniti svoje zanimanje, primjeniti novu tehnologiju, kazao je te napomenuo kako će u budućnosti fakultet koji završimo biti naše bazično zvanje, a onda ćemo se tijekom života specijalizirati u jednom ili drugom pravcu.
Na konferenciji, koju je organiziralo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u suradnji sa Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, istaknuta je nužnost cjeloživotnog obrazovanja, povezivanja znanosti i gospodarstva te nužnost obrazovanja kadrova za potrebe gospodarstva.
