Je li pred “Brodosplitom” tehnološka revolucija? Ako je suditi po nekim novim, dosad neviđenim projektima, nakon dugogodišnje agonije za splitski bi škver mogli doći svijetli dani.
Vlasnici brodogradilišta krenuli su u realizaciju jedne od svojih najambicioznijih ideja. Kako doznajemo, u škverskom projektnom odjelu nekoliko inženjera više od dva mjeseca tajnovito radi na projektu bez premca u svijetu. Projekt je zaveden pod rednim brojem P1251, a iza te “šifre” krije se plan za proizvodnju ni manje ni više nego goleme sante leda.
Prema zamisli Tomislava Debeljaka, vlasnika “Brodosplita” i tog patenta, led od slatke vode “armiran” staklovlaknima bio bi osnovni građevni materijal buduće plutajuće platforme s vjetrenjačama. Takva bi platforma, prema projektu, u velikim dimenzijama imala mehanička i dinamička svojstva koja bi joj omogućila otpornost na udare valova i vjetra tijekom oluja na moru.
Idemo naprijed
Debeljak nam je potvrdio postojanje intrigantnog projekta koji će do kraja godine, kako je rekao, biti predstavljen i široj javnosti. Prema njegovim riječima, škverske ledene platforme moći će s lakoćom izdržati i − val tsunamija.
− Samo je inovacijama moguće izdignuti se nad ostalima. Kako će netko sa strane komentirati nove ideje, time se ne zamaram… Uvijek sam optimizirao i DIV, jer jedino ako si najbolji u nečemu i ako si korak ispred ostalih, možeš biti profitabilan, pogotovo u nekonkurentnoj zemlji. Nekima sam kontroverzan, ali rezultati DIV-a i podrška većine ljudi podrška su mi za uspjeh, te isto tako i u inovacijskim segmentima dajem sve od sebe da pokrenem škver i da cijelo domaće gospodarstvo ima dobrobiti od naših ideja − kaže Debeljak, koji nam je objasnio prednosti leda kao nosive platforme za vjetrenjače.
− Zanimljivo je svojstvo leda u tome da voda pomiješana piljevinom i zaleđena na minus 20 Celzijevih stupnjeva ima svojstva čvrstoće kao, primjerice, beton MB15 (minimalna čvrstoća armiranog betona, op.a.).
Oko leda, kao plutajuće platforme, nalazila bi se termoizolacija slična industrijskom striroporu ili sličnim građevnim materijalima koji se koriste za podove industrijskih hala, minimalne nosivosti 20 tona po četvornome metru. Termoizolacija debljine od 50 centimetara ima koeficijent prolaska topline od 0,064W/(m2K).
To znači da u prosječnoj razlici temperature leda i vanjskog okoliša, odnosno mora, od 30 Celzijevih stupnjeva omogućuje da se ledena platforma s vjetrenjačama, veličine 72 metra puta 72 metra, tj. površine nogometnog igrališta, uz debljinu leda od šest metara, može održavati s prosječno 22,2 kilovata rashladne snage. Za održavanje temperature tako velike platforme potrebna je toplinska rashladna pumpa koja troši manje od 10 kilovata električne energije, što je jednako potrošnji pet do šest fenova za kosu − objašnjava Debeljak.
Kako ističe vlasnik škvera, led od slatke vode 10 je posto lakši od vode i ima veliku silu uzgona. Tu je još niz patenata za izradu i dodatne uzgone, kao i namjene, iskorištavanja energije valova i morskih struja na otvorenome moru.
Ideja sinula u pola sata
− Takve bi se platforme tegljačima doteglile do predviđenih pozicija na moru i jednostavno usidrile. Stoga i ulazimo u gradnju brodova za offshore objekte, koji trenutačno gotovo jedini i imaju pozitivnu računicu u gradnji i korištenju. Ledene su platforme idealni spremnici pitke vode i mogu poslužiti kao rezerva u katastrofama u velikim gradovima uz more, kao i za sigurnu evakuaciju ljudi.
S obzirom na to da potresi i tsunamiji nemaju gotovo nikakav utjecaj na dinamiku građevina na ledenoj platformi, one mogu poslužiti i za prekomorske autoceste, primjerice prometnice preko Jadrana od Splita do Ancone. Na platforme se mogu postaviti i nuklearne elektrane daleko od naseljenih mjesta i štetnih utjecaja potresa… − tvrdi Debeljak, te dodaje da patent nikada ne bi prodao nekoj kompaniji i da je već niz patenata registrirano i deponirano u Švicarskoj.
Upitali smo Debeljaka kako je uopće došao na zamisao o ledenim platformama.
− Jednostavno. Kad sam vidio koliko novca europska brodogradilišta troše na razne platforme u off-shore projektima, prvenstveno za vjetroelektrane, kao i uvijek, dao sam sebi zadatak da smislim nešto optimalno i bolje od postojećeg. Dok sam se vraćao iz Njemačke, gotovo u nepunih pola sata razmišljanja došao sam na ideju.
Budući da sam baš prije tjedan-dva izračunavao toplinsku izolaciju i nosivosti izolacijskih materijala za našu kninsku industrijsku halu, znao sam napamet toplinska i mehanička svojstva. Proračunao sam potrošnju doslovce mobitelom u vlaku na putu do aerodroma. Nisam mogao vjerovati rezultatima i da nitko do sada to nije izumio… Sve patente i detalje izložit ću kad dođe vrijeme za to − poručuje Debeljak.
Neupućeni čitatelj mogao bi pomisliti da je ovo samo znanstvena fantastika. Nasuprot tome, projekt vjetroelektrana na santama leda na Jadranskome moru ne samo da nije fantastika ili podmetanje skeptika, nego projekt na kojemu se, kao što vidimo, vrlo intenzivno radi.
