Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Dječji doplatci su prošlost?

Za stabilnu populaciju u modernom društvu dvoje djece po paru bi trebalo biti dovoljno. No, kako potaknuti mlade ljude da postanu roditelji kada znaju da zbog djeteta moraju zaustaviti karijeru, živjeti od rodiljnih naknada, a kad se vrate na posao – zapostavljati djecu?

Za stabilnu populaciju u modernom društvu dvoje djece po paru bi trebalo biti dovoljno. No, kako potaknuti mlade ljude da postanu roditelji kada znaju da zbog djeteta moraju zaustaviti karijeru, živjeti od rodiljnih naknada, a kad se vrate na posao – zapostavljati djecu?

Gledajući iz Hrvatske u kojoj je čak 19 posto radnog stanovništva nezaposleno, Njemačka je zemlja blagostanja sa stopom od šest posto nezaposlenosti. No status ekonomskog oslonca Europske unije Njemačka bi s godinama mogla izgubiti ako ne nađe način da ublaži posljedice starenja nacije.

Problem niske stope nataliteta i prijetnja starog stanovništva bile su neke od glavnih tema predizborne kampanje u Njemačkoj. Sociolog s Instituta za populaciju i razvoj u Berlinu dr. Steffen Kröhnert objašnjava zašto je odabir prave demografske politike danas krucijalno pitanje za Njemačku: ‘Danas rade ljudi rođeni pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, mladih je sve manje, a za 30 godina velika skupina ljudi otići će u mirovinu. Broj osamdesetogodišnjih umirovljenika će se udvostručiti, a s njima će Njemačka izgubiti do 40 posto populacije i bit će to velika i teška promjena’, rekao je Kröhnert na predavanju za novinare jugoistočne Europe na stipendiji Reutersa i Fondacije Bosch.

Stopa fertiliteta (broj rođenja po ženi) u Njemačkoj i Hrvatskoj je vrlo slična. Prema podacima njemačke državne agencije za statistiku, stopa fertiliteta 2011. godine bila je 1,36 posto, a u Hrvatskoj 1,40 posto. Za stabilnu populaciju u modernom društvu dvoje djece po paru bi trebalo biti dovoljno – kaže Kröhnert. No kako potaknuti mlade ljude da postanu roditelji kada znaju da zbog djeteta moraju zaustaviti karijeru, živjeti od rodiljnih naknada, a kad se vrate na posao – zapostavljati djecu?

‘Mladi ljudi žele kombinirati profesionalnu karijeru s obiteljskim životom. Natalitet će i dalje padati u onim društvima gdje žena nakon poroda mora ostati kod kuće’, kaže Kröhnert i poručuje da veći dječji doplatci i rodiljne naknade nisu rješenje: ‘Država bi novac trebala uložiti u infrastrukturu – vrtiće i prostorije za dnevnu skrb i na radnim mjestima kako bi se roditelji što prije vraćali na posao, a istovremeno bili blizu djeci.’

Da niti jedan doplatak ne može nadoknaditi plaću, slaže se i poznati hrvatski demograf dr. Anđelko Akrap: ‘Ni Nijemci još nemaju dobar položaj zaposlene žene s djecom. To su najbolje riješile skandinavske zemlje u kojima čak više djece imaju visokoobrazovane zaposlene žene.’

Tako zaposlene žene u Švedskoj, ako im je dijete bolesno, imaju pravo uzeti slobodno 120 radnih dana godišnje na račun države. Vrtići i dnevne skrbi za djecu rade po cijele dane, a žene imaju pravo na klizno radno vrijeme i odlazak s posla usred radnog vremena – tako piše u istraživanju znanstvenika Jana M. Hoema s njemačkog Instituta za demografiju Max Planck.

Ako Njemačka ima problema s uvođenjem skandinavskih standarda, kako onda očekivati promjene u obiteljskoj politici Hrvatske? Akrap kaže da Hrvatska predugo čeka na dugoročnu demografsku politiku: ‘Nema scenarija za socijalni razvoj u uvjetima promijenjenih demografskih struktura. Moramo imati smišljenu politiku i plan za budućnost. No to nije samo zadatak vladajućih, nego svih aktera u društvu jer političari po naravi gledaju na kratki rok od četiri godine koliko im traje mandat… Treba nam konsenzus svih važnih aktera u društvu.’

Ako napokon identificiramo glavne aktere u zemlji, ako oni uspiju postići konsenzus i ako nam gospodarstvo za 30 godina bude proizvodilo radna mjesta – tada će taj scenarij morati uzeti u obzir i imigracijsku politiku.

U Njemačkoj generacijama živi velika manjina Turaka, no taj dio populacije čini vrlo loše obrazovanu i neintegriranu radnu snagu. U budućnosti će Njemačka trebati, rekao je Kröhnert, medicinske sestre, vodoinstalatere, mesare, tesare, bravare i ostali radnike zanimanja koja su u Lijepoj Našoj prilično potplaćena. Što će hrvatske vlasti učiniti da spriječi osobe tih zanimanja da odsele upravo u Njemačku gdje je prosječna plaća 1.600 eura, a u Hrvatskoj nešto više od 700 eura? Kako ćemo zadržati liječnike koji u Njemačkoj zarađuju oko četiri tisuće eura mjesečno?

Dakle, danas je teško zamisliti kako će država uspjeti zadržati postojeću radnu snagu, a pogotovo kako će stvoriti ili uvesti novu. Prema Kröhnertovim projekcijama, Njemačka, ali i sve druge zemlje EU, do 2040. godine uvozit će radnu snagu iz  Afrike. Naime, u zemljama poput Nigerije, Somalije i Malija stopa fertiliteta kreće se od 6,2 do 7 posto.

‘Pretpostavljamo da će u budućnosti biti češće cirkularne migracije, odnosno da radnici neće dugo ostajati u zemlji u kojoj su našle posao. To je dobro jer bi inače zemlje poput Njemačke samo sisale mlade i kvalificirane iz drugih zemalja. S cirkularnom migracijom te zemlje mogu profitirati od radnika koji se vrate natrag s iskustvom iz Njemačke’, rekao je Kröhnert.

Akrap veliki imigracijski potencijal vidi u povratku dijaspore kojoj će se biti puno lakše (i jeftinije) integrirati u hrvatsko društvo. Prema njegovim podacima u Njemačkoj danas živi čak oko 400 tisuća Hrvata. No prije same politike useljavanja, Hrvatska će morati riješiti još jedan u nizu iznimno važnih i dugoročnih pitanja, a to je razvoj u prostoru: ‘Hrvatska tijekom 20. stoljeća nikada nije mogla zaposliti svoje stanovništvo jer se nije razvijala u prostoru. Prazne dijelove zemlje dijelom su nakon rata naselili useljenici iz BiH, ali toga više nema i s tim problemom se moramo što prije ozbiljno suočiti.’


Napisao

Ekonomija

Rast cijena u posljednjih nekoliko godina doveo je do toga da su raspoloživi kućni budžeti građana pod sve većim udarom.

Edukacija

Poslodavci se najviše boje toga da ćete otići jednom kada pronađete posao koji više odgovara vašim kvalifikacijama.

Lifestyle

Uspješni poduzetnici su strastveni, inovativni, zahtjevni i brižni. Pročitajte u čemu se krije tajna njihovih uspjeha.

Izdvojeno

Nekoliko je stvari koje se nikako ne smiju izgovoriti na radnom mjestu, barem ne naglas.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.