Dobra regulativa, slabo korištenje zaštite intelektualnog vlasništva

Dobra regulativa, slabo korištenje zaštite intelektualnog vlasništva

Skup su organizirali hrvatski ogranak Međunarodnog udruženja za zaštitu intelektualnog vlasništva, Hrvatska komora patentnih zastupnika i zastupnika za žigove i Državni zavod za intelektualno vlasništvo (DZiV).

Dućan smo otvorili, ali kupaca nema, kaže ravnateljica DZiV-a Ljiljana Kuterovac ističući da je sustav zaštite intelektualnog vlasništva potpuno usklađen s EU-om, ali da je interes industrije relativno slab. Prema njezinim riječima, Hrvatska je član skupine umjereno inovativnih zemalja, ispod prosjeka EU-a.

Raspravljajući o tome što su uzroci, savjetnik ministra gospodarstva Tomislav Radoš istaknuo je da mali i srednji poduzetnici, često zbog nedostatka novca ili vremena, ne vode računa o intelektualnoj zaštiti kao primjerice veće kompanije koje mogu financirati takve zahvate. Zato im, kaže, treba infrastrukturna potpora i na to bi se trebalo koncentrirati.

Koliko je važna zaštita intelektualnog vlasništva, pokazuju iskustva Plive, Ericssona Nikole Tesle, Končara EI i Podravke predstavljena na skupu.

Barbara Majcen iz Plive kaže da je to područje apsolutni prioritet u radu tvrtke, dok Marina Kralj Miliša iz Končara povezuje pojačanu aktivnost na planu zaštite intelektualnog vlasništva, s povećanom tržišnom izloženošću Končara ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

U Ericssonu Nikoli Tesli pak od 1.700 zaposlenih, 700 radi u istraživanju i razvoju, a tvrtka intenzivno stvara, štiti, ali i kupuje tuđe intelektualno vlasništvo, kaže Nelka Fikeys-Krmić iz Ericssona Nikole Tesle.

Podijeli

Odgovori

Top