Na izvanrednom summitu čelnici 17 članica eurozone postigli su u četvrtak dogovor o drugom paketu pomoći Grčkoj, što je ohrabrilo ulagače, s obzirom da je tržište već dulje vrijeme bilo pod pritiskom strahovanja od širenja dužničke krize u eurozoni.
EU i Međunarodni monetarni fond odobrit će Grčkoj pomoć od 109 milijardi eura, otprilike isto kao i u prvom paketu pomoći prije godinu dana, a u ovoj akciji sudjelovat će i privatni sektor, s otprilike 50 milijardi eura.
„Zaključci summita iznenađuju po veličini i rasponu pomoći. Mjere uključuju sudjelovanje privatnog sektora i vrlo veliku podršku EU-a. Koriste se sve prihvatljive političke mjere“, napisala je Marie Diron, savjetnica u Ernst & Youngu, u bilješci klijentima.
Ulagače su oraspoložile i naznake napretka u pregovorima između Bijele kuće i republikanaca u Kongresu o proračunskom manjku. Polovicom tjedna predsjednik SAD-a Barack Obama podržao je novi prijedlog šestorice senatora, prema kojemu bi proračunski deficit u idućih deset godina bio smanjen za 3.700 milijardi dolara.
To je bio korak naprijed u pregovorima između Bijele kuće i republikanaca u Kongresu, kojima je krajnji cilj povećanje razine dozvoljenog zaduživanja države sa sadašnjih 14.300 milijardi dolara. No, u petak je ponovno došlo do zastoja u pregovorima.
Ako se do 2. kolovoza ne postigne dogovor, ministarstvo financija SAD-a neće moći isplatiti sve svoje obveze, pa najvećem svjetskom gospodarstvu prijeti smanjenje kreditnog rejtinga.
Ulagače su prošloga tjedna potaknuli i bolji nego što se očekivalo poslovni rezultati niza kompanija i banaka.
Najsjajnije zvijezde dosadašnje sezone objave kvartalnih financijskih izvješća bile su tehnološke kompanije, kao što su Apple i IBM, koje su svojim prihodima i zaradama uvelike nadmašile procjene analitičara.
Dobre rezultate nanizale su i banke. Od 30 banaka koje su dosad objavile kvartalne poslovne rezultate, njih 24 nadmašilo je očekivanja analitičara.
I dok su poslovni rezultati većine kompanija vrlo dobri, makroekonomski podaci ne ohrabruju. Prošloga je tjedna, među ostalim, objavljeno da je prodaja postojećih kuća u SAD-u u lipnju neočekivano pala na najnižu razinu u sedam mjeseci, što pokazuje da se tržište nekretnina još uvijek ne oporavlja.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,57 posto, na 5.935 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 1,46 posto, na 7.326 bodova, a pariški CAC 3,11 posto, na 3.842 boda.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna ojačao 1,58 posto, na 10.132 boda.
