Većina saborskih klubova podržala je danas izvješće o radu državnih odvjetništava u 2011. godini, hvaleći “predan i požrtvovan rad DORH-a”, a usprotivili su mu se hrvatski laburisti i HDSSB, u ime kojega je Dražen Đurović ocijenio da bi glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića trebalo razriješiti i uhititi.
“Kada bi u Hrvatskoj zaista funkcionirala trodioba vlasti na neovisnim načelima, vas bi, gospodine Bajiću, nakon što bi vas razriješio Hrvatski sabor, odmah po izlasku iz ove zgrade represivni aparat izvršne vlasti uhitio i predao pravosuđu RH. Naravno, uz posve izvjesno jednomjesečno zadržavanje zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke”, rekao je Đurović.
Bajiću zamjera što je “odlazio po vlastito mišljenje u veleposlanstvo SAD-a” i “vodio tajne razgovore s njihovim obavještajcima o pojedinačnim kaznenim progonima”, o čemu su, kaže, govorile depeše objavljene na Wikileaksu.
Spočitnuo mu je i SMS-ove koje je, po pisanju portala Index, razmjenjivao s bivšim premijerom Ivom Sanaderom.
“Što je s SMS-ovima koje je glavni državni odvjetnik upućivao Sanaderu, što je s prethodno objavljivanim SMS-ovima glavnog državnog odvjetnika upućivanih jednom danas pokojnom novinaru ili našem još uvijek živućem i dobrostojećem najvećem medijskom magnatu? Što je s 500 telefonskih razgovora s jednom novinarkom koja uvijek najbrže i najsvježije izvješćuje o stanju svi istraga koje provodi DORH”, pitao je Đurović.
Upitao je i “tko je to odlično, pa i preodlično surađivao s dr. Ivom, a potom s njegovom nasljednicom pospremio tog Ivu” te “koga je to do jučer SDP htio zamijeniti, a danas ga zagovara i zašto”.
Đurović je kazao da ga vrijeđa što Sabor uopće raspravlja o Bajićevu izvješću “nakon svih skandala proteklih godina” te kako “nije dobra nelagoda u saborskim klubovima kad treba kritički govoriti o radu DORH-a”.
Zaključio je da rad državnih odvjetništava može dobiti prolaznu ocjenu, ali da glavni državni odvjetnik “nema prolaza” te najavio da HDSSB “neće sudjelovati u ovoj farsi od glasovanja”.
Laburist Dragutin Lesar izvješće odbacuje zbog odbacivanja kaznenih prijava za neisplatu plaća, što DORH obrazlaže ustaljenom sudskom praksom po kojoj radnik mora dokazati namjeru neisplate plaće.
Podsjetio je da se ne naplaćuju ni prekršajne kazne za neizdavanje potvrde o neisplati plaće, koja je novim Ovršnim zakonom postala ovršna isprava.
“Država se za sebe pobrinula. Ovršni postupak, naplata poreza brzinom munje, svi dugovi među vlasnicima kapitala brzinom munje, ali naplata radničkih potraživanja, e to već ne treba brzinom munje”, rekao je Lesar.
Nada Turina-Đurić kazala je kako će HNS podržati izvješće, ali i istaknula kako je njezinoj stranci, kao i hrvatskoj državi i društvu, neprihvatljivo da glavni državni odvjetnik radi pod stigmom.
Mladena Bajića pozvala je da sam istraži optužbe koje se na njegov račun pojavljuju u javnosti, koja ima lošu percepciju njegova i rada DORH-a, te na taj način poradi na vraćanju svog i ugleda DORH-a u javnosti.
“Morate raščistiti priču unutar DORH-a oko curenja informacija, ne možete raditi sa stigmom da vam novinari objavljuju kojekakve SMS-ove, da vas se povezuje s kojekakvim susretima s kojekakvim inkriminiranim osobama. To je za HNS neprihvatljivo, ali i za hrvatsku državu i društvo. Istražite sami sebe, istražite što se događalo. Mi vam vjerujemo, ali sve to ostaje na razini našeg vjerovanja”, poručila je Bajiću.
Izvješće o radu državnih odvjetništava podupire i HDZ, zbog, kako je rekao Vladimir Šeks, uspješne i učinkovite borbe USKOK-a, DORH-a i državnih odvjetništava protiv korupcije i kriminala te njihova doprinosa ulasku Hrvatske u EU.
Zauzeo se da se Sabor, DORH i Ministarstvo pravosuđa ozbiljnije pozabave problemom curenja informacija iz kaznenih predmeta, jer se time, naglasio je, narušavaju temeljna ljudska prava, a potrebnim smatra i uvođenje nekog modela parlamentarnog nadzora nad radom DORH-a.
Za Damira Kajina (IDS) glavni državni odvjetnik Bajić potreban je hrvatskoj politici i pravosuđu. “Bajić mora ostati u pravosuđu jer je tu najkorisniji. Danas je itekako potreban i hrvatskom pravosuđu i hrvatskoj politici”, poručio je Kajin.
Zauzeo se za zadržavanje konzervativnog pristupa DORH-a, odnosno da se u kazneni progon ide oprezno, svjesni da pogreška može značiti uništavanje života nevinog čovjeka.
Milorad Pupovac (SDSS) upozorio je kako je iz izvješća vidljiva neujednačena pravna sigurnost u svim područjima Hrvatske, jer, istaknuo je, jednake šanse za pravdu nisu iste u Zagrebu, Gospiću, Puli, Sisku ili Dubrovniku.
“Praćenje rada DORH-a pokazuje da županijska i općinska državna odvjetništva nisu podjednako osposobljena, ali ni privržena svom radu”, rekao je Pupovac, nužnim ocijenivši tehničko i kadrovsko unaprjeđenje kako bi se to stanje poboljšalo.
“To je naša i vaša ustavna obveza”, poručio je DORH-u.
Peđa Grbin (SDP) pohvalio je “predan i požrtvovan rad DORH-a”, ali i ocijenio da bi trebalo ustrojiti posebno tijelo za nadzor nad odbačajima kaznenih prijava, budući da je u nekim državnim odvjetništvima vrlo visok postotak odbačaja, a u USKOK-u on iznosi čak 60 posto.
S obzirom na visok postotak osuđujućih presuda, od 97,5 posto, stječe se dojam da neki državni odvjetnici prije pokretanja postupka traže izvjesnost, upozorio je Grbin, koji smatra da bi za podizanje optužnice trebala biti dovoljna osnovanost sumnje, a da se izvjesnost da je kazneno djelo počinjeno traži tek kod izricanja presude.
