Društvene mreže na radnom mjestu. Što misle poslodavci, a što zaposlenici?

Traženje idealnih kandidata na društvenim mrežama jedan od načina na koje one mogu pomoći poslodavcima koji traže buduće zaposlenike. Većina poslodavaca zabranjuje svojim zaposlenicima pristup društvenim mrežama.

U strahu da će ih ometati u radu te da će zbog njih zapostaviti posao, mnogi se poslodavci odlučuju za zabranu pristupa društvenim mrežama na radnom mjestu.

Većina kandidata prilikom  javljanja na natječaj za otvoreno radno mjesto, prvo na internetu istraže potencijalnog  poslodavca, a to čini i druga strana koja preko društvenih mreža može saznati puno o potencijalnom zaposleniku. Iako bi ovdje mogli raspravljati i o pitanju etičnosti i zadiranju u tuđu privatnost, činjenica je da profili mogu otkrivati karakterne osobine i radne navike. Upravo se zbog toga, profili na društvenim mrežama često razmatraju s podjednakom pažnjom kao i životopisi. Poslodavci su tu ipak u većoj prednosti – unaprijed mogu procijeniti odgovara li  kandidat njihovim zahtijevima.

Pretpostavimo stoga, da poslodavac dozvoli korištenje društvenih mreža za vrijeme radnog vremena i na radnom mjestu, zaposlenici će se uz te iste mreže aktivnije družiti, bolje upoznati, i samim time će sigurno biti spremniji pomoći jedni drugima u obavljanju radnih zadataka. Na takav način stvaranjem jedne funkcionalne zajednice, povećava se i njihova produktivnost koja se čak može i povećati putem mnogih specijaliziranih grupa na nekim društvenim mrežama. Ondje zaposlenici mogu pronaći brža i drugačija rješenja na pojedine  radne zadatke i izazove koje im svakodnevno donosi njihovo radno mjesto.