Dozvoljavanje rada od kuće (zaposlenicima) može biti odličan potez ili ‘pogreška desetljeća’. Kako ćete znati podržava li vaš biznis tu mogućnost?
Prošloga je tjedna obilježen svjetski dan rada od kuće. Više od 100.000 ljudi svoj posao obavlja izvan ureda barem nekoliko dana u tjednu, putem organizacije Mobile Work Exchange.
Prošle je godine, prema njihovim podacima, 71% kompanija koje su sudjelovale u tome povećalo tjednu produktivnost, dok je 75% pojedinaca izjavilo kako su imali mogućnost obaviti više posla, javlja MojPosao.
No, rad izvan ureda (rad od kuće) može, naravno, imati i negativne posljedice, kao što je pokazao nedavni slučaj Yahoo!a – šefica Marissa Mayer uočila je da njezini zaposlenici ozbiljno zloupotrebljavaju danu privilegiju te je pojedince odlučila disciplinirati. Ipak, mediji su njezin potez pogrešno interpretirali kao uvođenje ‘zabrane rada od kuće’ – Mayer tako nešto nikada ne bi učinila. No, rad od kuće svakako je stavila pod kontrolu: pojedinci mogu raditi od kuće ukoliko im to dozvole njihovi menadžeri.
Očito, obavljanje posla izvan ureda nije nešto što tvrtke mogu implementirati u svoju poslovnu praksu samo tako. Stoga, ako svojim zaposlenicima želite omogućiti (djelomični) rad od kuće, najprije si postavite sljedeća pitanja:
1) Jesam li ja tip poslodavca (menadžera) koji izvedbu može ocijeniti samo na temelju rezultata?
Ovo je teže nego što se isprva čini. Morate imate jasne ciljeve i očekivanja. Vaši zaposlenici moraju imati mogućnost jasno komunicirati svoj napredak i uspjeh. Mikro-menadžiranje morate izbaciti iz prakse, jer više nećete biti u mogućnosti vidjeti sve što se događa s projektom. (Ako imate potrebu uvesti sustav kontrole na način da provjeravate koliko je često zaposlenik online i na koje je stranice prijavljen ili što posjećuje, radije odustanite od ove ideje.)
2) Može li se posao, realno, obaviti od kuće?
Nije moguće sav posao, pa tako ni onaj koji je vezan uz rad na računalu, obavljati od kuće. Neki poslovi traže mnogo interakcije s kolegama. Drugi poslovi traže tehničku opremu koja nadilazi računalo i mobitel. Neke poslove moguće je obavljati od kuće samo u određenim periodima – recimo, krajem tjedna ili svaki drugi mjesec, ali ne bi bilo dobro da se to uvede kao svakodnevna praksa.
3) Rade li vaši zaposlenici već i sada značajnu količinu posla od kuće?
Prema istraživanju softverske kompanije Mozy, prosječan zaposlenik provjerava elektroničku poštu u 7:42 prijepodne, dolazi u ured u 8:18 sati i nastavljaju provjeravati poštu do 6:30 poslijepodne. Ako je to slučaju i kod vas, znači da su zaposlenici već dokazali da mogu uspješno obavljati posao i izvan ureda.
4) Žele li zaposlenici raditi od kuće?
Rad izvan ureda odličan je za neke ljude dok drugima predstavlja noćnu moru. To nije praksa koju biste željeli uvesti svima. Iako takva ponuda može biti dobra ideja. Nemojte raspravljati sa zaposlenicima koji bi radije ostali u uredu. Možda im je situacija u kući takva da se lakše mogu koncentrirati u uredu.
5) Poštujete li zakon?
Rad na izdvojenom mjestu rada (rad od kuće) zakonski je reguliran, ali u praksi teže izvediv zbog administrativnih zabrana.
Ako ipak imate mogućnost ponuditi zaposlenicima rad od kuće, prije toga dobro proučite situaciju u svojoj tvrtki i odredite kako ćete započeti s primjenom ove prakse.
Najbolje je krenuti malim koracima, s jednim ili dva zaposlenika i vidjeti kako će se situacija razvijati. Ako niste zadovoljni, uvijek se možete vratiti na ‘stare postavke’. S druge strane, može se dogoditi da se vaša odluka pokaže punim pogotkom i poveća sreću vaših zaposlenika i produktivnost tvrtke.
