Hrvatsko gospodarstvo vrlo se sporo oporavlja, pa bi za postizanje “robustnog rasta” trebalo pokrenuti restrukturiranje niza kompanija u državnom vlasništvu i time smanjiti još uvijek previsoke državne subvencije, poručio je EBRD-ov pomoćnik direktora za strategiju i politiku Peter Sanfey.
EBRD očekuje nastavak komercijalizacije infrastrukture kroz provedbu strategije energetskog razvoja, kako bi cijene energenata omogućile pokrivanje troškova i potaknule rast energetske efikasnosti.
U izvještaju se pohvaljuje uspješan završetak pregovora s EU i početak primjene programa gospodarskog oporavka, no upozorava se na slabe makroekonomske pokazatelje i navodi negativna stopa rasta u prošloj godini, kao i očekivanje neznatnog rasta od 0,5 posto u ovoj godini.
Prioriteti su investicije
EBRD među prioritetima svoje politike u Hrvatskoj u iduće dvije godine ističe financijske investicije u infrastrukturu potrebne za rast privatnog sektora, i to u promet, energetsku sigurnost i lokalnu komunalnu infrastrukturu, rekla je direktorica EBRD-a za Hrvatsku Zsuzsanna Hargitai.
Banka će također pomagati financijske programe za energetsku efikasnost i obnovljivu energiju, te pripremu programa za efikasno povlačenje sredstava iz EU-ovih kohezijskih i strukturnih fondova.
U sklopu Tranzicijskog izvještaja za 2011. pod nazivom “Kriza i tranzicija iz perspektive običnog čovjeka” analizira se niz podataka pribavljenim anketiranjem 1000 do 1500 kućanstava iz 29 tranzicijskih zemalja i pet razvijenih država Zapadne Europe.
Pad tranzicijskih gospodarstava
Istraživanje je pokazalo da ljudi postaju manje skloni demokraciji i tržišnoj ekonomiji ako ih je nedavna kriza pogodila jače nego ranije krize. Tržište i demokracija izgubili su podršku u naprednijim tranzicijskim gospodarstvima jer su ona doživjela izrazitiji pad nego za vrijeme recesija s početka i sredinom 90-tih.
Izvještaj pokazuje da je kriza pogodila prosječnog građanina u tranzicijskim zemljama više od onih u Zapadnoj Europi, pa su tako troškovi za osnovne živežne namirnice u tranzicijskim zemljama smanjeni za čak 39 posto, dok su u Zapadnoj Europi pali za 11 posto. Hrvatska je blizu tranzicijskom prosjeku s padom troškova od 36 posto.
Također se osvrće na utjecaj bankovnih kredita, koji su tijekom krize na Zapadu pospješili potrošnju dok su u tranzicijskim zemljama polučili suprotan efekt, a to je najviše vezano uz trendove uzimanja stambenih kredita u stranoj valuti i značajan pad vrijednosti lokalnih valuta zemalja u kojima su oni uzimani.
U poglavlju o čimbenicima koji potiču poduzetništvo navodi se da se žene rjeđe odlučuju na pokretanje vlastitog posla, no jednom kada se na takav potez odvaže nemaju manje izgleda za uspjeh od muškaraca. To bi moglo poslužiti kao argument za politike usmjerene poticanju ženskog poduzetništva, smatra EBRD.
HINA
