Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

ECB negativnim kamatnim stopama pomaže gospodarstvo eurozone

Spuštanje kamatne stope na depozite u negativno područje značilo bi da ECB naplaćuje komercijalnim bankama za usluge prekonoćnog čuvanja novca. Negativnim kamatnim stopama banke bi se moglo potaknuti da novac pretoče u kreditne plasmane prema realnom gospodarstvu, umjesto da ga čuvaju kod središnje banke

Spuštanje kamatne stope na depozite u negativno područje značilo bi da ECB naplaćuje komercijalnim bankama za usluge prekonoćnog čuvanja novca. Negativnim kamatnim stopama banke bi se moglo potaknuti da novac pretoče u kreditne plasmane prema realnom gospodarstvu, umjesto da ga čuvaju kod središnje banke

Spuštanje kamatnih stopa na depozite banaka kod Europske središnje banke (ECB) ispod postojećih nula posto bio bi učinkovit način da se pomogne gospodarstvu eurozone, kazao je danas dužnosnik ECB-a Ignazio Visco. 

“Svi mi u Vijeću složili smo se da moramo pažljivo djelovati i u tom slučaju mogli bismo smanjiti kamatnu stopu na depozite banaka”, kazao je u razgovoru za CNBC član upravnog vijeća ECB-a.

Ujedno napominje da su u ECB-u spremni uhvatiti se u koštac s eventualnim neželjenim posljedicama koje bi mogle prouzročiti negativne kamatne stope.

“Držimo da je takva mjera učinkovita, a to je i moje osobno stajalište. Gospodarstvo je sada sposobno to prihvatiti. Tehnički gledano, raspolažemo instrumentima i spremni smo intervenirati. Međutim, moguće su i neželjene posljedice i znamo da ćemo možda morati na tome poraditi, a znamo i kako”, dodao je.

Spuštanje kamatne stope na depozite u negativno područje značilo bi da ECB naplaćuje komercijalnim bankama za usluge prekonoćnog čuvanja novca, što je prema riječima čelnika ECB-a Marija Draghija središnja banka sada i “tehnički spremna” učiniti. Signalizirao je takvu mogućnost na zadnjem redovnom ECB-ovom mjesečnom zasjedanju početkom svibnja na kojem je odlučeno da se ključna kamatna stopa u eurozoni smanji na 0,5 posto.

Negativnim kamatnim stopama banke bi se moglo potaknuti da novac pretoče u kreditne plasmane prema realnom gospodarstvu, umjesto da ga čuvaju kod središnje banke, no nisu isključene ni značajne negativne posljedice takve mjere po samo poslovanje banaka, ali i po financiranje i tržišta obveznica.

U odvojenom razgovoru za Wall Street Journal Visco je kazao da spomenute mjere “mogu biti tek dio cijele priče”, pozivajući vlade zemalja članica da nastave s provedbom strukturnih reformi.

Napisao

Pročitajte još:

Novosti

Među zvučnim imenima i proslavljeni hrvatski tenisač s bogatim poslovnim iskustvom Mario Ančić.

Poduzeća

Gea Kariž je imenovana direktoricom Mastercarda u Hrvatskoj čime preuzima ulogu Cosmina Vladimirescua koji prelazi na poziciju generalnog direktora za Hrvatsku i Rumunjsku.

Lifestyle

Uz nju su nezamislive proslave, uz nju se obilježavaju važne obljetnice, uz nju se ljubi, ali i suze rone.

Novosti

Osam zemalja Srednje i istočne Europe usvojilo je 1437 zakona u 2022. godini, što je povećanje od 14% u usporedbi s razinama prije pandemije

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.