Vojna eskalacija između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana stavlja snažan pritisak na energetska tržišta. Iako još nije došlo do značajnih poremećaja u opskrbi, rizici povezani s Hormuškim tjesnacem predstavljaju potencijalnu prijetnju globalnom gospodarstvu ako se sukob nastavi.
Ključni podaci
- Oko 20% globalne potrošnje nafte prolazi kroz Hormuški tjesnac
- Cijena Brenta mogla bi premašiti 147 USD po barelu u slučaju dugotrajnog poremećaja
“Sukob ograničen na nekoliko dana ili tjedana – što je trenutačno najvjerojatniji scenarij – trebao bi imati ograničen utjecaj. Međutim, ako bi se sukob nastavio, njegov bi makroekonomski učinak mogao biti značajan i nadilaziti pitanje cijena energije“, izjavio je Ruben Nizard, voditelj sektorskih istraživanja, Coface.
Neposredan kratkoročni učinak na energetska tržišta
Američki i izraelski napadi na Iran predstavljaju veliku prekretnicu za energetska tržišta. Na početku trgovanja u ponedjeljak cijena Brenta skočila je za više od 10%, što uglavnom odražava rast geopolitičke premije rizika, a ne trenutačne poremećaje u opskrbi.
Prije ove eskalacije tržište nafte bilo je u suficitu. Obilna ponuda, potaknuta proizvođačima izvan OPEC+ skupine i obnovom zaliha, držala je cijene pod pritiskom (prosječno oko 68 USD po barelu u 2025.). Sukob ponovno uvodi veliku neizvjesnost oko sigurnosti opskrbe.
Hormuški tjesnac – strateška energetska točka zastoja
Glavni rizik povezan je s Hormuškim tjesnacem, kroz koji prolazi oko 20% globalne potrošnje nafte i gotovo 30% pomorskih pošiljki sirove nafte. Kapacitet za zaobilaženje ovog tjesnaca vrlo je ograničen i nedostatan za apsorbiranje velikog šoka.
Dugotrajne ili ponavljajuće blokade mogle bi pogurati cijenu Brenta iznad 100 USD po barelu, s mogućnošću premašivanja vrhunca iz veljače 2022. (122 USD) ili čak rekorda iz 2008. godine (147 USD).
Nafta: rizik od uništenja infrastrukture
Iako Iran nije najveći proizvođač u regiji, prekid njegove opskrbe imao bi trenutačan učinak na ionako krhka tržišta. Iran proizvodi više od 3 milijuna barela dnevno, od čega više od 1,5 milijuna izvozi – uglavnom u Kinu.
Zaustavljanje izvoza natjeralo bi kupce, osobito u Aziji, da se okrenu skupljim alternativama, što bi dodatno pojačalo pritisak na rast cijena nafte.
Valoviti učinci daleko izvan tržišta nafte
Hormuški tjesnac ključan je i za transport ukapljenog prirodnog plina (LNG-a), gnojiva, industrijskih metala poput aluminija te petrokemikalija. Uz to, druga strateška uska grla, poput Bab el-Mandeba ili Sueskog kanala, mogla bi biti pogođena u slučaju šire regionalne eskalacije.
Poremećaji u opskrbnim lancima povećali bi rizik od nestašica i inflatornih pritisaka, osobito u gospodarstvima koja snažno ovise o uvozu energije.
Dugoročni rizik: globalni makroekonomski udar
U ekstremnom scenariju u kojem bi cijene nafte ostale iznad 100 USD po barelu, globalna inflacija mogla bi ponovno ubrzati, a središnje banke bile bi prisiljene pooštriti monetarnu politiku.
Produženi rast cijene Brenta za oko 15 USD mogao bi smanjiti globalni gospodarski rast za približno 0,2 postotna boda i povećati inflaciju za gotovo 0,5 postotnih bodova.
