Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Energetika

Vodik bi se u Hrvatskoj prvo mogao početi koristiti u građevinskoj industriji?

O budućnost ovog fosilnog goriva u okvirima zelene tranzicije Europske unije u novoj Koordinaciji razgovarali su s doc.dr.sc. Daliborom Pudićem koji obnaša funkciju predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin.

U narednim godinama RH mogla bi postati najveće plinsko čvorište u regiji. O budućnost ovog fosilnog goriva u okvirima zelene tranzicije Europske unije u novoj Koordinaciji razgovarali su s doc.dr.sc. Daliborom Pudićem koji obnaša funkciju predsjednika Hrvatske stručne udruge za plin.

Koja su područja Hrvatske bogata plinom, gdje se najviše eksploatira?

Pudić: To su Moslavina, Podravina, Međimurje, Slavonija i najveće je povlačenje u sjevernom Jadranu. Međutim, to su već bušotine koje su dosta iscrpljene i već dugo imamo pad proizvodnje plina. Prije 12 do 13 godina smo pokrivali devedesetak posto domaće potrošnje plina, ali sada smo došli na svega 20 posto.

Najnovija zelena regulativa Europske unije nalaže da se od 2040. zabrani grijanje na plin, a da se već od 2025. prestanu dodjeljivati subvencije za gotovo sve sustave grijanja na fosilna goriva. Koliko je to realno očekivanje za Hrvatsku?

Pudić: Iz fosilnih goriva se pune državni proračuni zemalja Europske unije, a iz njih se uz to subvencioniraju obnovljivi izvori energije. Fosilna goriva nisu naviknula na subvencije, prije na brojne fiskalne namete koji su sve veći.

Ako pratimo dugogodišnji rast energenata na svjetskom tržištu i njihovu potražnju, nije realno očekivati da će se baš do 2040.  fosilna goriva potpuno ukinuti premda planovi idu u tom smjeru. To se eventualno može odnositi na zabranu novih ugradnji za njihovo korištenje. Međutim, postoji već izgrađena značajna infrastruktura koja će utjecati na daljnju potrošnju koja će ostati na snazi sigurno 20 godina iza postavljenog roka.

Promotrimo li globalnu situaciju, vidimo da su u zadnjih deset godina svjetske emisije ugljičnog dioksida rasle s 32 na 35 milijardi tona. Osim toga, svjetska potrošnja energije je rasla za 20 tisuća teravatsati dok smo iz obnovljivih izvora energije iskoristili svega 2000 teravatsati. Novi porast obnovljivih izvora energije ne može pokriti ni 10 posto cjelokupne potražnje za energijom.

Prije više od 35 godina, u mjestu Okoli otvoreno je prvo podzemno skladište plina na području Hrvatske. Drugo skladište plina u Hrvatskoj upravo je u izgradnji i to u Grubišnom Polju. Što je ekipa Koordinacije zabilježila u gradu smještenom na obroncima Bilogore, pogledajte u sljedećim minutama.

doc.dr.sc. Dalibor Pudić
Hrvatska već sada ima vrlo dobru opskrbu plinom. Zbog čega nam je onda trebalo podzemno skladište plina u Grubišnom Polju?

Pudić: To je skladište koje je puno fleksibilnije, koje ima puno veće kapacitete i povlačenja i utiskivanja. U njemu se tijekom cijele zime plin može i povlačiti i skladištiti. S druge strane, skladište u naselju Okoli je sezonskog tipa kojeg tijekom ljeta punite, a kroz zimu praznite.

Na koji način će novo skladište povećati učinkovitost LNG terminala?

Pudić: Ono bi za početak trebalo smanjiti to da se višak plina na tržištu prodaje po niskim cijenama. Ali i obrnuto – da u trenucima manjka plina cijene drastično skaču. Dakle, ovo bi skladište trebalo ustabiliti cijene plina.

Hoće li u Hrvatskoj vodik zamijeniti plin i na kojim se projektima na tu temu trenutačno radi?

Pudić: Europa je odlučila krenuti u smjeru razvoja vodika i vodikove mreže. Također i u Hrvatskoj imamo projekt sjevernog Jadrana u koji je uključena Slovenija te dio Italije. U sklopu tog projekta izgradila bi se jedna vodikova mreža kojom bi se proizvodilo oko 5000 tona vodika, a koji bi služio ponajviše za cementnu industriju te za industriju čelika i slično.

Iako projekti postoje, ipak je s obzirom na konkurentnost energenta i količinu subvencija za njegovu proizvodnju te korištenje teško pretpostaviti kakvo će mjesto zauzeti u Hrvatskoj. Jedino ako se pojave značajnije subvencije ili tehnologije kojom bi se omogućila jeftinija proizvodnja vodika. Tada bismo već mogli konkretnije govoriti o budućnosti korištenja vodika.

U Europi se govorilo o mogućoj prenamjeni plinovoda u vodikovode. Taj prijedlog djeluje prilično futuristički. Koliko je to realno izvedivo odnosno što bi sve trebalo pripremiti za takvu promjenu?

Pudić: To će se sigurno dogoditi, ali ne do 2040. Prije svega zbog cijena. Zeleni vodik proizvodi se iz zelene obnovljive energije i ta zelena električna energija će se iskorištavati na način da se koristi na mjestu proizvodnje. Samo viškovi te energije koji se neće moći skladištiti će se pretvarati u vodik i transportirati na udaljena mjesta gdje će se potom koristiti.

Postoji taj jedan plan i nacrt po kojem bi postojeća plinska infrastruktura zajedno s vodikovom mrežom činila europsku vodikovu mrežu dugu otprilike 11.600 kilometara. Od toga bi se jedno 69 posto plinske infrastrukture pretvorilo u vodikovode dok bi 31 posto nove mreže trebalo biti korišteno za izgradnju spomenute vodikove infrastrukture.

Pogledajte cijelu emisiju i pretplatite se na naš YouTube kanal kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.


Pročitajte još:

Ljudski resursi

U prilogu donosimo 7 koraka pomoću kojih ćete djelovati uvjerljivo, te se prezentirati i pokazati kako ste osoba koja posjeduje integritet.

Komentari

'Recite nam nešto o sebi' je pitanje koje nećete moći izbjeći ni na jednom intervjuu za posao.

Komentari

S eksplozijom e-trgovine raste i broj skladišta diljem svijeta. Naime, s procijenjenih 151.000 skladišta u 2020. očekuje se rast na 180.000 skladišta do 2025....

Komunikacija

Konflikti su više nego samo nesporazumi, naime kod konflikata pojedinci osjećaju prijetnju sebi, te stoga ne možemo misliti kako će nestati sami od sebe.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.