Riječ je o preuzetim obvezama za te dvije godine, koje će, s obzirom da su ta sredstva namijenjena za višegodišnje projekte, biti realizirane kroz nekoliko godina. Da bi se ta sredstva dobila potrebno je pripremiti kvalitetne projekte. Svaki takav projekt financira se iz europskih fondova u iznosu od najviše 85 posto, a preostali dio financira država članica.
Sve više ulaganja
Osim sredstava iz Kohezijskog i strukturnih fondova najznačajnija su sredstva namijenjena za izravna plaćanja poljoprivrednicima, sredstva za ruralni razvoj i ribarstvo. Kao i za ostale nove zemlje članice, predviđeno je postupno povećavanje sredstava iz Europske unije, sukladno povećanju hrvatskih apsorpcijskih kapaciteta za povlačenje tih sredstava.
Primjerice, za izravna plaćanja poljoprivrednicima namijenjeno je 373 milijuna eura godišnje, ali će prve godine Hrvatska moći povući 25 posto od toga iznosa. Onda se to povećava na 30 pa na 35 posto u trećoj godini članstva, a nakon toga svota se povećava za 10 posto na godinu do puna iznosa, koji će biti dosegnut za 10 godina. Kad je riječ o ruralnom razvoju, predviđeno je da Hrvatska već 2014. povuče pun iznos od 352 milijuna eura na godinu.
