Europski političari počinju shvaćati da je kronično visoka nezaposlenost problem koji moraju početi rješavati, a ne nešto što će se riješiti samo od sebe kada se gospodarstvo počne oporavljati.
U usporedbi sa SAD-om, gdje je tržište rada ključna odrednica ekonomske politike, europske vlasti pasivnije su po pitanju poticanju zapošljavanja.
No, kako visoka nezaposlenost postaje sve veći problem, posebice u zemljama eurozone poput Španjolske i Italije, retorika europskih dužnosnika polagano se mijenja.
Olli Rehn, povjerenik Europske komisije za gospodarska i monetarna pitanja, kazao je u petak, prilikom predstavljanja prognoza za europska gospodarstva, da će Europska unija učiniti ‘sve što je potrebno’ kako bi riješila problem nezaposlenosti. U ranijim nastupima, Rehn je smanjenje nezaposlenosti uglavnom spominjao kao nešto što će doći samo od sebe, kada se provedu bolne reforme.
U ožujku je stopa nezaposlenosti u eurozoni dosegnula rekordnih 12,1 posto, a bez posla je u tom bloku bilo više od 19 milijuna građana. S obzirom na produbljivanje recesije, očekuje se daljnji rast nezaposlenosti.
U petak je, pak, objavljeno da je u SAD-u u travnju broj zaposlenih snažno porastao, dok je stopa nezaposlenosti pala sa 7,6 na 7,5 posto, najnižu razinu od kraja 2008. godine.
“U nekom trenutku europski će političari morati promijeniti taktiku, a možda stopa nezaposlenosti od 12,1 posto pokazuje da je sada pravo vrijeme za to”, kaže David Blanchflower, profesor ekonomije na Sveučilištu Dartmouth i bivši dužnosnik Bank of England.
Ističe pritom da predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi na prošlotjednoj press konferenciji nije ni spomenuo tržište rada, premda je puno govorio o situaciji u gospodarstvu eurozone.
S druge strane, ne prođe niti jedna sjednica američke središnje banke, a da se Fed ne osvrne na tržište rada.
“Ako ste čitali nedavno obavljen zapisnik s posljednje sjednice Feda, vidjeli ste da je središnja banka doista usmjerena na rješavanje problema nezaposlenosti, kao što i treba biti. Oni stvarno to pitanje shvaćaju ozbiljno”, kaže Blanchflower, dodajući da je Fed svojedobno objavio i to da će poticajnu monetarnu politiku voditi sve dok stopa nezaposlenosti znatnije ne padne.
No, čak i ako europski političari brzo shvate da je visoka nezaposlenost kriza protiv koje se treba aktivno boriti, taj problem neće moći brzo riješiti.
“Uvijek postoje mjere koje vlasti mogu poduzeti kako bi se pokrenulo tržište rada. Problem je što je kriza duboka, pa je jasno da europski dužnosnici ne mogu u kratkom roku postići značajnije pozitivne rezultate. Ne postoji brzo rješenje tog problema, pa se čini da će eurozona još dulje vrijeme ostati zaglavljena s visokom nezaposlenošću”, kaže Philip Shaw, glavni ekonomist u tvrtki Investec.
