Hrvatska je suočena s velikim izazovom pronalaženja ravnoteže između poticanja gospodarskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta i usporednog nastavka procesa fiskalne konsolidacije, konstatirala je Europska komisija u ocjenama vladinog ekonomskog programa i planiranih reformi u sklopu Europskog semestra.
Nakon pet godina recesije taj je izazov ključan za Hrvatsku u kratkoročnoj perspektivi. U srednjem roku glavna je zadaća Zagreba poboljšanje konkurentnosti i jačanje povjerenja u financijski sektor, ističe Komisija.
Podsjećaju da su u proljetnim prognozama procijenili da će se hrvatsko gospodarstvo ove godine smanjiti za jedan posto. Hrvatska vlada očekuje pak u ovoj godini rast BDP-a od 0,7 posto.
Hrvatska će morati uložiti dodatne napore kako bi smanjila visoki proračunski deficit i riješila dugove državnih poduzeća i istodobno osigurati ulaganja i ostale oblike potrošnje koji potiču rast.
Sredinom travnja Hrvatska je Komisiji na ocjenu poslala ekonomski program u kojem je deficit opće države u ovoj godini procijenila na 3,6 posto BDP-a i njegovo svođenje ispod maksimalne dopuštene vrijednosti u EU od tri posto BDP-a tek u 2016.
U Komisiji pritom napominju da ima prostora za poboljšanje efikasnosti poreznog sustava a kao hitnu zadaću izdvajaju rješavanje problema krutog tržišta rada i nepovoljno poslovno okruženje za poduzeća.
U osvrtu na javne financije u Komisiji upozoravaju da visoki deficit pridonosi naglom gomilanju javnog duga za koji u Komisiji prognoziraju da će uskoro premašiti referentnu vrijednost u EU od 60 posto BDP-a.
Stoga je ključna primjena jasne i održive konsolidacijske strategije, smatraju u Komisiji, primjećujući da na strani prihoda ima prostora za proširenje porezne osnovice budući da je u 2011. udio poreza u BDP-u u Hrvatskoj iznosio 32 posto i time je bio osjetno ispod prosjeka u EU koji iznosi blizu 40 posto. Sugeriraju također dodatna pojačana nastojanja na suzbijanju porezne evazije i utaje poreza.
Na strani proračunskih rashoda izazov predstavlja vjerodostojna konsolidacija koja neće dovesti u pitanje rashode usmjerene na poticanje rasta i ostavlja dovoljno prostora za sufinanciranje iz fondova EU-a, ističu u Buxellesu.
Ima prostora i za preispitivanje efikasnosti, održivosti i primjerenosti sredstava rezerviranih za sustav socijalne zaštite i mirovine, smatraju.
Primjećuju također da država i dalje igra važnu ulogu u velikom broju poduzeća od kojih mnoga gomilaju gubitke i bilježe visoku razinu duga, pa predstavljaju rizik za javne financije.
U osvrtu na financijski sektor, napominju da gospodarstvo pritišće i značajan udio nenaplativih zajmova (14 posto na kraju prošle godine), a privatni je sektor izložen i valutnom riziku budući da je velik dio njegova duga (75,3 posto u veljači 2013.) denominiran u inozemnoj valuti ili je s valutnom klauzulom.
Rezervacije za pokrivanje tih rizika učvrstile bi stabilnost financijskog sektora, ali bi u srednjeročnoj perspektivi mogle ograničiti rast kredita, procjenjuju.
Upozoravaju također da otvaranje novih radnih mjesta ometa nefleksibilno tržište rada i poticaji koji po njima odvraćaju građane od potrage za zaposlenjem. Otpuštanje radnika istodobno je složeno i skupo a prateći sudski procesi traju i nekoliko godina, primjećuju.
To je dovelo do procvata sive ekonomije, čiji se udio u BDP-u procjenjuje na do 40 posto. To negativno utječe na javne financije, upozoravaju.
Stopa nezaposlenosti gotovo je udvostručena od 2008. i u 2012. dosegnula je 15,9 posto (po metodologiji ILO-a), što najteže pogađa mlađe radnike i izlaže trećinu stanovništva opasnosti siromaštva, ističu.
Kvalitetu poslovne regulative smatraju slabom, potkrepljujući to slabim plasmanom Hrvatske na ljestvicama relevantnih međunarodnih institucija. Zabrinjavaju ih i niski stupanj efikasnosti sudske vlasti i percipirana visoka razina korupcije u javnoj upravi.
Poboljšanje administrativnih kapaciteta bit će posebno važno kako bi se uspješno realizirala ulaganja koja će se sufinancirati iz europskih fondova, procjenjuju u Komisiji.
