Izborom od tristotinjak izložaka – od umjetničkih djela do poni bicikla, od prve, vrhunski uređene i ilustrirane dječje enciklopedije do dokumentarne građe o zaboravljenim i ugroženim biserima moderne arhitekture – gradi se muzejska pripovijest o važnom razdoblju naše nedavne prošlosti.
Izložba “Socijalizam i modernost od 1950. do 1974.” što se 2. prosinca otvara u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, navela nas je da barem malo istražimo ikone marketinga socijalizma, razdoblja generacija koje su obilježili Cockta, Fićo, Fotokemika, časopis Svijet, izgradnja Trnskog u Novom Zagrebu …
Marketinška komunikacija u doba socijalizma bila je značajna i jaka. Dizajn, a posebno produkt dizajn važan je dio povijesti razdoblja poslijeratne obnove. Plakati su bili dominantna izložbena forma.
Osim promocije kao klasično vida marketinga, često se koristio i film a proizvodi tog razdoblja još su i danas ostali u srcima i glavama starijih generacija. No, zanimljivo je da stalno inspiraciju iz tog vremena crpe upravo mlađe generacije.Čak i oni koji u to vrijeme nisu bili rođeni.
Dobro došli u svijet marketinga socijalizma! Sjetimo se što je za jugoslavensko tržište značilo biti prvi u proizvodnji i marketingu.
Što je u socijalizmu značilo biti moderan?
U namjeri da domaću situaciju uklope u širi okvir globalne kulture modernizma, u prikazu povijesnih događaja, kulturnih i umjetničkih fenomena obuhvaćenih ovom izložbom, autori ističu njihovu regionalnu ili internacionalnu dimenziju te, koristeći gotovo isključivo građu iz tridesetak muzejskih i privatnih zbirki u Hrvatskoj, podsjećaju na kozmopolitsku tradiciju domaće sredine, koja je, posebice 60-ih godina, učinila Zagreb i Hrvatsku najzanimljivijim središtem moderne umjetnosti i kulture u srednjoj i jugoistočnoj Europi.
Cockta – prva poslijeratna marketinška akcija
Malo je poznato da je prvu poslijeratnu marketinšku akciju u bivšoj Jugoslaviji organiziralo poduzeće Sloevnijavino, kasnije Droga Kolinska, za poznato piće Cockta. Izgleda da je svijest o tržišnoj komunikaciji u to vrijeme bila dosta visoka. Promocija Cockte organizirana je natjecanju u skijaškim skokovima u Planici 1953. godine. Djevojke u crvenim kombinezonima nudile su piće okupljenima. Logotip i ambalažu bočice potpisuje poznati slovenski arhitekt Sergej Pavlin.
Bomboni 505 s crtom
Povijest bombona 505 s crtom je vrlo duga i seže još u vrijeme prije II svjetskog rata, kada je čokolade i bombone proizvodila tvornica Union, smještena u Branimirovoj ulici u Zagrebu (na mjestu današnjeg Branimir centra). Vlasnici tvornice Union nabavili su 1936.godine novi stroj za tvrde bombone koji je mogao izrađivati karakterističnu tamnu crtu na bombonu. Iste godine na novom je stroju počela proizvodnja tvrdih bombona različitih voćnih okusa s crtom. U Unionu su se recepture slatkiša vodile pod šiframa. Šifra pod kojom se vodila receptura za tvrde bombone voćnih okusa bila je 505. Kako su bomboni na novom stroju imali još i crtu na sebi, nazvali su ih jednostavno – 505 S CRTOM.
Od tvornice Union, proizvođača čokolada, deserata i bombona i tvornice Bizjak, proizvođača keksa, nastala je nakon II svj. rata tada tvornica, a danas dioničko društvo KRAŠ.
Neva šampon
Generacija naših mama i baka dobro se sjećaju Neva šampona. Visoka kvaliteta i dizajn već su u to vrijeme postavljali standard kozmetičkoj industriji bivše Jugoslavije. Limenka za Neva šampon koju je krasio lik manekenke nastao je oko 1955. godine. Grafička dizajnerica Marina Kalentić izradila je ambalažu za kozmetiku Neva i u svoje doba osvojila dizajnerskog Oskara u međunarodnoj konkurenciji.
Zastava 750 – popularni fićo
Omiljeni ljubimac većine Jugoslavena Fićo, uvijek budi pozitivne osjećaje kada govorimo o vremenu socijalizma. Izgleda kao da je dominirao tim vremenom usrečivši naše mame i tate, kada se pojavio na tržištu. Fićo je zasigurno najmanji auto kojeg je napravio proizvođač Zavod Crvena zastava. Proizvodnja je trajala od 18. listopada 1955. do 18 studenoga 1985. Ako niste znali, a vjerujem da jeste, ima i svoj fan klub.
Televizori RIZ s tabletićem
U Trst na Ponte Rosso odlazilo se kupovati garderobu ili kako smo govorili “obleku”, a u RIZ-u smo kupovali televizore. Radio industrija Zagreb – RIZ utemeljena je 1948. godine u Zagrebu. Pet godina kasnije proizveden je prvi radioaparat. Najpoznatiji primjerak je RIZ BU 3/57. Važan je detalj svakog televizora u to vrijeme bio bijeli kukičani tabletić, a na njemu figurica. Tabletić je dijelom pokrivao ekran pa smo ga morali malo podići kako bi vidjeli voditelja u kompletu.
Radion pere sam!
Vrlo popularan deterdžent u Jugoslaviji – Plavi radion, deterdžent nastao oko 1960. Osim što je dizajn ambalaže bila općeprihvaćena kutija za Plavi radion, Saponia Osijek proizvela je jedan od najkorištenijih deterdženata na prostoru bivše Jugoslavije. Koliko je u to vrijeme važna bila marketinška komunikacija pokazuje primjer tzv. product placementa ili ubacivanja proizvoda u najjači medij – film. Pa se tako Plavi radion pojavljuje u poznatom Bauerovom filmu “Martin u oblacima”, snimanom početkom šezdesetih godina, u sceni kada na Zagrebački velesajam dolazi glavni glumac Boris Dvornik, a u kadru se uz njega pojavljuju hostese s Plavim radionom u rukama.
