S ciljem da dodatno doprinese unaprjeđenju zdravstvene slike europske populacije, istraživanje stavova mladih europskih građana o održivosti, inovacijama, zdravlju, roditeljstvu, raznolikosti i inkluzivnosti te drugim zanimljivim temama, putem Ankete “Sustainable or nothing: The future that Europe’s Millennials and Zeta are dreaming about”, provela je vodeća znanstvena i tehnološka tvrtka Merck.
Istraživanje je obuhvatilo više od 6000 osoba u dobi od 18 do 24 godine (generacija Z) i 25 do 35 godina (milenijalci) iz 10 europskih zemalja (Austrija, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Norveška, Poljska, Portugal, Španjolska i Velika Britanija).
„Godina 2022. proglašena je Europskom godinom mladih i stavlja mlade Europljane u središte pozornosti s ciljem izgradnje bolje, održivije, inkluzivnije i digitalne budućnosti.“, izjavio je Schalk Opperman, predsjednik Uprave Merck d.o.o. i direktor Merck-a Hrvatska i Slovenija. “Nema boljeg vremena za njih da govore o svojim željama i očekivanjima, a ni za nas koji težimo biti referentna znanstvena i tehnološka tvrtka koja aktivno sluša mišljenja mladih“.
U pogledu održivosti, 39 % generacije Z i milenijalaca slažu se da su zdravlje i medicina među najbitnijim temeljima održivog društva. Također, Europljani smatraju da poštuju okoliš, osobito milenijalci (87 % smatra da poštuju okoliš u usporedbi s 82 % populacije Gen Z). Mlade žene spremnije su promijeniti svoje navike kako bi smanjile ugljični otisak u odnosu na mlade muškarce (85 % naspram 78 %) dok se mladi Europljani slažu se da su rak (52 %), ekološke prijetnje (43 %) te neodrživa potrošnja i proizvodnja (29 %) tri glavna svjetska izazova s kojima se danas suočavamo. Mlade žene više se bave nejednakošću spolova te nedostatkom inkluzivnosti i raznolikosti nego muškarci (32 % njih istaknulo je to u odnosu na samo 20 % muškaraca).
Generacija Z više govori o jednakosti, raznolikosti i inkluzivnosti nego milenijalci (39 % u odnosu na 30 %), ali milenijalci više raspravljaju o održivosti (38 % u odnosu na 29 %). U stvari, više milenijalaca povezuje budućnost s održivošću (25 %) u odnosu na generaciju Z (18 %). 2 od 3 mladih Europljana smatraju da su inicijative povezane s ravnopravnošću spolova, raznolikosti i inkluzivnosti neki od najvažnijih aspekata pri odabiru posla, odmah nakon plaće. Generacija Z ističe poštivanje različitosti (28 %) i spremnost na prihvaćanje i delegiranje odgovornosti (25 %) kao osobine idealnog menadžera ili vođe, dok su milenijalci skloniji suosjećanju i nadahnutosti (30 %) te sposobnosti stvaranja korporativnog okruženja koje prepoznaje talenat i vještine (28 %).
Kada je riječ o praćenju savjeta o zdravom načinu života, tri glavna izvora informacija su zdravstveni djelatnici (55 %), agencije vezane za zdravstvene djelatnosti (43 %) i službeni profili javnih ili privatnih subjekata na društvenim mrežama (37 %), a iza njih slijede kreatori ili diseminatori zdravstvenih sadržaja: 35 % Europljana oslanja se na njih, osobito mlade žene (38 %) koje su i sklonije raspravljati o fizičkom i emocionalnom zdravlju nego mladi muškarci (54 % smatra to uobičajenom temom za razgovor, u usporedbi s 36 % muškaraca).
Konačno, dobro fizičko i emocionalno zdravlje, prikladan partner i zadovoljavajući posao tri su najvažnija faktora pri razmatranju roditeljstva. 33 % Europljana istaknulo je da će „ujedinjena i mirna Europa“ biti važan čimbenik za razmatranje roditeljstva. Štoviše, razumijevanje i fleksibilnost rada ono je što bi većini mladih Europljana bilo potrebno kad bi se morali brinuti o drugim ljudima (59 %).
Mlade žene ističu važnost psihološke podrške više od muškaraca (55 % naspram 44 %). Za generaciju Z, materijalna i financijska potpora jednako je bitna kao i psihološka, ali za milenijalce, prva je najbitnija.
