Porezni gubitak dakle nije isto što i računovodstveni gubitak. Računovodstveni gubitak iskazuje se kao razlika između prihoda i rashoda u situaciji kada su rashodi veći od prihoda. Tako dobiveni gubitak umanjuje se za porezno nepriznate rashode.
Važno je znati da takvi rashodi mogu dovesti i do poreznog dobitka što istovremeno stvara osnovicu za oporezivanje. Osim porezno nepriznatih rashoda koji mogu utjecati na porezni gubitak, isto tako porezni gubitak mogu umanjiti i prihodi koji poprimaju obilježje poreznih prihoda (kao npr. povećanje porezne osnovice za revalorizacijske pričuve). Porezni gubitak nije stavka koju knjižimo u financijama već je stavka koja služi isključivo za izračun porezne osnovice.
Zakonski okvir
Prema čl.17. Zakona o porezu na dobit, porezni obveznik može u razdoblju najviše od pet godina prenositi gubitak koji smanjuje poreznu osnovicu. Ako u razdoblju od pet godina porezni obveznik ne ostvari oporezivu osnovicu, gubi pravo na odbitak poreznog gubitka nakon isteka te pete godine računajući od godine za koju je porezni gubitak utvrđen. Iz navedenog proizlazi da pri utvrđivanju porezne osnovice za 2010 godinu možemo iskoristiti porezni gubitak iz 2005., 2006., 2007., 2008. i 2009. godine.
Porezni gubitak koji prenosimo u slijedeće razdoblje oporezivanja, nadoknađujemo u prvom slijedećem poreznom razdoblju. Poreznu osnovicu smanjujemo najprije za gubitak iz prijašnjih godina. Uz poreznu prijavu porezni obveznik je dužan priložiti pregled neiskorištenog poreznog gubitka po godinama.
Kada se prijenos poreznog gubitka ne može ostvariti?
U slučaju statusne promjene kao što je spajanje, pripajanje ili podjela poslovnog subjekta, a od 01.07.2010.g., pravni slijednici pri statusnoj promjeni više ne stječu automatizmom pravo prijenosa poreznog gubitka od pravnog prednika kao što je to bilo određeno prijašnjim Zakonom. Novi Zakon o porezu na dobit čl.17.,st.5.,6.,7.,i 8. ukida pravnom slijedniku pravo na prijenos poreznog gubitka u sljedećim slučajevima:
• Ako pravni prednik već dva porezna razdoblja prije nastanka statusne promjene ne obavlja djelatnost
• Ako pravni slijednik u tijeku dva porezna razdoblja od nastanka statusne promjene bitno promjeni djelatnost pravnog prednika, osim ako do promjene djelatnosti dođe uslijed očuvanja radnih mjesta ili sanacije poslovanja.
Također postoji i ograničenje prijenosa poreznog gubitka kod poreznog obveznika kod kojeg se mijenja struktura vlasništva za više od 50% tijekom poreznog razdoblja u odnosu na strukturu vlasništva na početku poreznog razdoblja i to ako:
• Poduzetnik već dva porezna razdoblja prije promjene vlasništva ne obavlja djelatnost
• Tijekom dva porezna razdoblja nakon promjene vlasništva bitno promjeni djelatnost osim ako je do promjene djelatnosti došlo iz razloga očuvanja radnih mjesta ili sanacije poslovanja.
S ciljem transparentnosti i realnog prikaza financijskih izvještaja porezni obveznik bi trebao, u poreznom razdoblju u kojemu je nastao porezni gubitak, priznati odgođenu poreznu imovinu (npr. 10.000,00 kn gubitka x 20 % iznosi 2.000,00 kn odgođene imovine). U narednim godinama kako će pokrivati porezni gubitak tako bi se ukidala odgođena porezna imovina.
