Tako su u kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva cijene porasle 7,0%, što je prvenstveno potaknuto rastom cijena tekućih goriva (+22,1%) te plina (+17,1%). Više cijene goriva posljedično su djelovale i na cijene prometa. Naime, cijene prometa su zabilježile rast za 3,7% godišnje, što je primarno posljedica rasta cijena goriva i maziva za osobna vozila (+10,2%).
Niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića, obuće i odjeće
U suprotnom smjeru, dakle na godišnji pad potrošačkih cijena ponovno su najviše utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-1%). Dodatno su tome doprinijele i niže cijene odjeće i obuće, koje su zabilježile pad za 6,0% godišnje. Niže cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića rezultat su brojnih akcija sniženja proizvoda kako bi se privuklo kupce dok je pad cijena obuće i odjeće rezultat ranijeg početka sezonskih sniženja nego prošle godine.
Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi sa lipnjem, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju manje su za 0,4 posto. Pri tome su padu najviše pridonijela sezonska sniženja cijena odjeće i obuće (-8,1%) te cijene prehrane i bezalkoholnih pića (-0,2%). Kumulativno, u prvih sedam mjeseci cijene dobara i usluga prosječno su porasle za 1,1% godišnje.
Stopa inflacije ostaje niska
Budući da je teško očekivati osjetniji oporavak domaće potražnje do kraja godine, stopa inflacije ostat će niska. Ipak, prema kraju godine vjerojatne su nešto veće stope s obzirom na očekivano intenziviranje gospodarske aktivnosti, razmjerno nisku bazu, ali i najavljena poskupljenja. Nastavak oporavka na inozemnim tržištima trebao bi utjecati na rast potražnje za sirovom naftom kao osnovnom proizvodnom sirovinom i posljedično na cijene nafte, a s obzirom da uvoz energenata predstavlja značajnu stavku u ukupnom uvozu, rast cijena energenata odrazit će se i na domaće tržište.
