Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Računovodstvo i financije

Godišnji odmori 2011. – koliki je maksimalni regres, mora li se isplatiti?

Približava nam se vrijeme godišnjih odmora. Da li ste među sretnicima koji će dobiti regres ili ste uzoran poslodavac koji regres planira isplatiti? U nastavku saznajte više korisnih informacija…

Približava nam se vrijeme godišnjih odmora. Da li ste među sretnicima koji će dobiti regres ili ste uzoran poslodavac koji regres planira isplatiti? U nastavku saznajte više korisnih informacija...

Godišnji odmori – kako ih izračunati prema novom Zakonu o radu?

Na temelju odredbi Zakona o radu NN br. 149/09, radnici svake godine koriste godišnji odmor, a poslodavci su za to vrijeme obvezni radniku isplatiti naknadu plaće.

Regres nije zakonska obveza

Godišnji odmor u užem smislu služi za obnavljanje radnikove psihofizičke sposobnosti te je trajanje godišnjeg odmora Zakonom o radu propisano na najmanje četiri (4) tjedna. Bez obzira što je pravo radnika propisano Zakonom o radu, pravo na regres ne utvrđuje se tim istim propisom, već kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i/ili samom odlukom poslodavca.

Ako pravo radnika na regres nije utvrđeno nekim od spomenutih akata, a poslodavac nema namjeru isplatiti regres, radnik to pravo nažalost ne može ostvariti bez obzira na radnikov zahtjev za spomenutom isplatom. U gospodarstvu RH je sklopljeno oko četrdeset Kolektivnih ugovora i isti se odnose uglavnom na same potpisnike, dok ih je samo nekoliko Odlukom nadležnog Ministarstva prošireno na poslodavce i radnike cijele grane, bez obzira što nisu direktni potpisnici sporazuma. U slučajevima proširenja svi poduzetnici u toj grani djelatnosti obvezni su primjenjivati potpisani kolektivni ugovor.

Porezni položaj regresa

Izvor radnikovih prava ne proizlazi iz poreznih propisa, već se njima određuje može li se i do kojeg iznosa isplatiti regres bez obveze obračunavanja i plaćanja poreza. Prema čl.13.st.2. Pravilnika o porezu na dohodak poslodavac može isplatiti (neoporezivo) prigodnu nagradu u toku godine u visini do 2.500,00 kn bez obračuna poreza, ali samo radniku koji ima sa poslodavcem zasnovan radni odnos. Ta prigoda može biti bilo koja prigoda u toku godine kao na primjer: korištenje godišnjeg odmora, Božićni ili Uskrsni praznici i sl.

Podsjećamo poslodavce, da kao isplatitelji neoporezivih materijalnih prava vode računa o čl.14.st.1.Pravilnika, prema kojem se sve neoporezive isplate priznaju na temelju vjerodostojnih isprava (to može biti račun, obračun, odluka i sl.). Navedena odredba nalaže poslodavcu da i formalno donese odluku o isplati prigodnih nagrada. Prigodnu nagradu (regres) poslodavac može isplatiti do visine 2.500,00 kn neoporezivo u novcu ili u naravi. Ako je isplata izvršena u naravi, neto svota dara u naravi sadrži i porez na dodanu vrijednost. Ovim putem podsjećamo poslodavce da neoporezivoj isplati regresa u naravi mogu pridodati i mogućnost davanja dara u naravi u vrijednosti od 400,00 kn godišnje sa uključenim PDV-om.

Neoporeziva nagrada za zaposlenike je 2.500 kn godišnje!

Za radnika koji radi kod dva ili više poslodavaca, porezni propisi ne postavljaju nikakva ograničenja što znači da svaki poslodavac svome radniku može isplatiti regres kao i sva druga materijalna prava neoporezivo primjenom svih propisanih uvjeta. Radnicima koji rade samo dio godine kod poslodavca također se mogu isplatiti prigodne nagrade jer porezni propisi ne ograničavaju isplatu u tom smislu. Naravno, pri tome se regres može isplatiti samo radniku koji ima pravo na korištenje godišnjeg odmora.

Poslodavac, prigodnu nagradu koju ima pravo isplatiti bez poreza (2.500,00 kn godišnje) može rasporediti dijelom za regres, dijelom za Božić, Uskrs sl. Ako poslodavac želi isplatiti radniku više od propisanog neoporezivog iznosa to se smatra plaćom od nesamostalnog rada i tada treba obračunati doprinose i poreze.


Napisao

Pročitajte još:

Lifestyle

Samopouzdanje, kao i većina drugih vještina, može se naučiti i bitno poboljšati.

Ekonomija

U posljednje četiri godine Hrvatska je sagradila 83,72 kilometra novih cesta, što je ključno za unapređenje logističke infrastrukture.

Ekonomija

Rast cijena u posljednjih nekoliko godina doveo je do toga da su raspoloživi kućni budžeti građana pod sve većim udarom.

Edukacija

Poslodavci se najviše boje toga da ćete otići jednom kada pronađete posao koji više odgovara vašim kvalifikacijama.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.