Tu procjenu iznose u danas objavljenim PBZ tjednim analizama u kojima se osvrću na prvu procjenu Državnog zavoda za statistiku o 1,2 postotnom padu BDP-a u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, što je snažniji pad od onoga što su očekivali analitičari PBZ-a.
Na cjelogodišnjoj razini je pad BDP-a iznosio 1 posto, nešto više od 0,9 postotnog pada koji su očekivali u PBZ-u.
Iako će detaljno izvješće biti objavljeno 10. ožujka, DZS je u svom komentaru naznačio kako je najveći doprinos rastu BDP-a u četvrtom tromjesečju ostvaren manjim uvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju prouzročen padom izvoza roba.
Očigledno je dakle, ističu iz PBZ-a, da su izlazak iz CEFTA-e te restrukturiranje brodogradnje i naftno-kemijske industrije uzeli danak na strani izvoza, dok je pad realnih plaća i rast nezaposlenosti potpuno ‘zaledio’ potrošnju stanovništva ujedno utječući i na pad robnog uvoza.
I dok će izlazak iz CEFTA-e, uslijed višeg prošlogodišnjeg baznog razdoblja, na izvoz negativno utjecati i u prvoj polovici ove godine, negativni utjecaj restrukturiranja brodogradilišta trebao bi polako slabiti, dok bi uslijed očekivanog oporavka tržišta Europske unije utjecaj postojeće zdrave komponente hrvatskih izvoznika trebao blago ojačati, očekuju iz PBZ-a.
No, kako ističu, te ‘prve proljetne izdanke oporavka’ nećemo vidjeti i na strani domaće potražnje, koja će i dalje ostati pod dominantnim utjecajem negativnih kretanja na tržištu rada i očekivane fiskalne konsolidacije unutar Procedure prekomjernog deficita. Vrlo blagi pozitivan utjecaj ili barem zaustavljanje negativnih kretanja mogao bi doći tek od strane investicijske aktivnosti.
Stoga analitičari PBZ-a očekuju da će gospodarstvo dno dotaknuti u prvoj polovici ove godine, nakon čega bi treće i četvrto tromjesečje trebalo donijeti stabilizaciju gospodarstva, ako već ne i pozitivne pomake.
To bi u konačnici na razini 2014. značilo stagnaciju gospodarskog rasta (nulta stopa), ocjenjuju u PBZ-u, uz ogradu kako su negativni rizici ove procjene prvenstveno vezani uz neostvarivanje izvoznih i investicijskih očekivanja.
“Iako dakle ne vidimo brzi i snažni oporavak, smatramo da provođenje konsolidacije javnih financija i strukturnih reformi daje dobre temelje za postizanje boljih rezultata u dugoročnijem okviru”, zaključuju iz PBZ-a.
