U istraživanju o potrebi za dodatnim poslom, provedenom u lipnju, sudjelovalo je 1.254 ispitanika, u najvećem postotku dobi od 25 do 34 godine te većinom s područja grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Samo 12% radi „sa strane”
Rezultati su pokazali kako unatoč velikom interesu za dodatnom zaradom, samo 12 posto ispitanika, uz redovni ima i dodatni (honorarni) posao.
Značajan broj ispitanika, njih 43 posto, navodi da je nezadovoljno svojim prihodima, dok je samo 6 posto zadovoljno, a 4 posto zaposlenih ispitanika ne dobiva plaću za svoj rad.
Pritom 35 posto ispitanika ističe kako su njihovi prihodi dovoljni za pokrivanje isključivo osnovnih životnih potreba kao što su stanovanje i hrana.
Svega 3% ispitanika zadovoljno plaćom
Petina njih svojim prihodima ne uspijeva pokriti niti ove osnovne životne potrebe, a samo 3 posto prihodima u potpunosti uspijeva zadovoljiti sve životne potrebe.
Glavna motivacija za pronalazak dodatnog posla je dodatna zarada (55 posto), zatim stjecanje novog iskustva (23 posto), učenje nečeg novog (18 posto) te zabava (4 posto).
Zaradu od dodatnog posla, više od polovice ispitanika (57 posto) potrošilo bi na pokrivanje dodatnih životnih potreba kao što su odjeća, obrazovanje, internet, telefoni i slično, dok bi više od petine (21 posto) dodatnu zaradu koristilo za pokrivanje isključivo osnovnih životnih potreba.
Čak 70 posto ispitanika želi pronaći dodatni posao, ali im to ne uspijeva, pokazalo je istraživanje portala posao.hr.
Tjedno 33 sati na drugom poslu
S druge strane, 25 posto ispitanika koji razmišljaju o dodatnom poslu ne čine ništa konkretno da ga i nađu.
Slobodno vrijeme za rad na dodatnom poslu ispitanici bi u najvećem dijelu (41 posto) pronalazili u radnim danima nakon stalnog posla, a tjedno bi mogli izdvojiti od 11 do 20 sati (33 posto).
Očekivana neto plaća za značajan broj ispitanika (33 posto) iznosila bi između 21 i 35 kuna po satu, a njih 28 posto ne bi prihvatilo plaću manju od 36 – 50 kuna po satu.
Najzanimljivije djelatnosti u kojima bi ispitanici pronašli dodatni posao su informatika, neprofitne organizacije te turizam i ugostiteljstvo, dok su policija i zaštitarske usluge, graditeljstvo te moda i ljepota djelatnosti u kojima bi ispitanici najmanje voljeli potražiti dodatni posao.
Ispitanici su u najvećem postotku (38 posto) srednje stručne spreme te rade u djelatnostima informatike, administrativnih usluga, ekonomije, elektrotehnike te znanosti.
