Na početku srpnja ove godine građani Hrvatske koristili su 9,1 milijun kartica, a pribroje li se tomu i na stotine tisuća raznoraznih trgovačkih kartica, dolazimo do podatka da svaki koliko-toliko solventni Hrvat u prosjeku pegla četiri kartice. Najnovije istraživanje MasterCarda pokazuju da se navike u korištenju kartica nisu znatno promijenili u posljednjih godinu dana. U prosjeku korisnici je peglaju za svaku drugu kupnju, ali aktualna je kriza donekle promijenila stara pravila i navike ponašanja s karticama, jer danas se kartice koriste češće (čak i za kupnju od 50-ak kuna), prosječni iznosi potrošnje se smanjuju, pa je i zbog toga porast broja transakcija putem kartica popraćen i smanjenjem ukupnog prometa, pokazuju podaci istraživanja.
Kartičari i bankari naglašavaju kako se povećava i zastupljenost debitnih te kartica s odgodom plaćanja i kako je najomiljenija pogodnost obročno plaćanje bez kamata i naknada. Na temelju takve potrošnje širi se i partnerska mreža bankara i kartičara s trgovcima i uslužnim djelatnostima. S druge strane građani se sve rjeđe odlučuju na kartične kredite, a napose su srezali potrošnju preko revolving kartica. Očito, sve više ljudi shvaća što znači začarani krug dugova u kojem se mogu naći neopreznim ulaskom u takve kredite na koje dolaze i visoke kamate, jer se efektivna stopa može popeti i do 16 posto. I u vodećim bankama i kartičarskim kućama – Zabi, PBZ-u te Erste Cardu – ističu znatno veći interes klijenata – pravnih i fizičkih osoba, za debitne kartice i obročno plaćanje bez kamata i naknada, ali i njihov sve oprezniji pristup kad je riječ o revolvingu. Godišnja je članarina od 150 do 250 kuna, ovisno o vrsti kartice, a prosječna je godišnja kamata do 10 posto. Zakasnite li slučajno s plaćanjem, obavijest koju vam banka pošalje platit ćete 50 kuna plus zatezne kamate.
Revolving kartica, a te su se donedavno najviše i tražile, jest kreditna kartica vezana uz revolving kredit. Riječ je o okvirnom iznosu kredita s automatskim obnavljanjem koji vam banka odobrava, a limiti su od 4000 do 60.000 kuna. Minimalna je mjesečna otplata kredita od 4 posto ili minimalno 100 do 150 kuna, što se ponovno razlikuje od banke do banke. Redovne kamate koje pritom plaćate jesu od 9,98 do 13,99 posto. Naravno, tu je i godišnja članarina, trošak izrade, opomene i zatezne kamate od 12 posto.
Brojke
9,7 milijuna debitnih i kreditnih kartica koristilo se u Hrvatskoj polovicom ove godine
7,5 milijuna smart kartica koristi se u Hrvatskoj
1,9 milijuna kreditnih kartica koristilo se u Hrvatskoj krajem lipnja ove godine.
54,1 milijardu kuna iznosila je vrijednost transakcija hrvatskih banaka i kartičnih kuća do kraja lipnja ove godine
3,5 milijardi kuna vrijedile su kartične transakcije stranaca u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci
50,7 milijuna transakcija obavljeno je na bankomatima u Hrvatskoj u prvih šest ovogodišnjih mjeseci
34,3 milijarde kuna vrijedile su transakcije obavljene na bankomatima do kraja lipnja
3863 bankomata instalirano je u Hrvatskoj
55% korisnika kreditnih kartica često ili povremeno kupuje putem interneta
Visoka cijena zalijetanja u crvenu zonu
Nakon što je sredinom godine HNB smanjio eskontnu kamatnu stopu s 10 na 7 posto godišnje, osam vodećih banaka smanjile su i kamate na dopuštena prekoračenja građana po tekućim računima za dva posto. Slijedom toga najviša zatezna kamatna stopa između pravnih i fizičkih osoba može iznositi 12 posto, koliko po novome najviše može iznositi i stopa dopuštenog minusa građana. Dok su PBZ, Zaba i Hypo banka svoje kamatne stope na minuse spustile na 12%, HPB je spustila i nešto niže – na 11,98% godišnje, promjenjivo. Erste banka je smanjila kamate na 11,95%, a Splitska je kamate na prekoračenje po tekućim i revolving računima srezala za 1,5%. Kamate Volksbanke također variraju i ovisno o paketu kreću se od 9,95 do 11,50%. Najnižu kamatnu stopu na dopuštena prekoračenja ima Raiffesien čija kamata iznosi 11 posto. Procjena je stručnjaka da bi i ovo smanjenje kamata moglo u budućnosti potaći interes i za još veće peglanje kartica.
Plastični mamci za poduzetnike
Gotovo svaka banka debitne i druge kreditne i revolving kartice nudi i pravnim osobama. Zaba, recimo, uz standardnu Visa Business Electron nudi dvije vrste kartica, koje uz poznate pogodnosti omogućuju plaćanje inozemnih troškova u kunskoj protuvrijednosti te odbijanja pretporeza. Klijentima se nudi i nenamjenski gotovinski krediti po Mastercard kartici. U PBZ-u poduzetnicima, uz debitne nude i AmEx kreditne kartice, a korisnik sam može odrediti visinu dnevnog limita za korištenje svake od zatraženih kartica. Revolving kartica nudi se i klijentima Erste banke, a nudi im se i usluga s kojom mogu podignuti idodatnu gotovinu na bankomatu, uz dopušteni minus, te je otplaćivati na rate. Raiffeisen klijentima nudi i Business MasterCard karticu s mogućnošću izbora u načinu plaćanja troškova. Splitska banka nudi i karticu s odgodom plaćanja te beskamatno plaćanje na više obroka. IOTP, Hypo banka te HPB građanima i poduzetnicima nude raznorazne kartične pogodnosti.
Vrste, prednosti i mane kartica
Tek za podsjećanje valja kazati kako kartice dijelimo na debitne te na kreditne s odgodom plaćanja i revolving kartice. Debitne su kartice u pravilu nekreditne, tj. one tekućih i žiro-računa. Kreditne kartice su s odgodom plaćanja s kojima svi mjesečni troškovi dospijevaju na naplatu u potpunosti idući mjesec.
Globus/Limun.hr