Za sedam godina Poljska, zemlja i ekonomija koja je krizu prošla bez recesije i u stalnome je rastu, gotovo je udvostručila aktivnost svog građevinskog pogona. Intenzivnije nego u 2005. godini, prema Eurostatovim podacima, gradilo se samo u Bugarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Švedskoj. S druge strane statističke ljestvice kriza je prepolovila gradnju u Španjolskoj sa mizernim indeksom od 43,4 posto u odnosu na sredinu prošlog desetjeća kada je cijela Španjolska bila veliko, prezaposleno gradilište a banke neselektivno dijelile hipotekarne kredite. Da, te iste banke koje su ovih dana nekako izvukle pojas za spašavanje u vidu stotinjak milijardi eura. Nešto blažu sudbinu od drastične španjolske priče doživio je Portugal. Građevinske su tvrke nedavno u Istambulu sazvale «Građevinarski summit» kako bi razmijenile mišljenja o planovima i uskladile ih s europskim politikama.
Za firme budućnost leži u renoviranju objekata, njihovom prilagođavanju ekološkim standardima i parametrima štednje energije, u planovima velikih javnih zahvata (do) gradnje infrastrukture koji bi trebali postati motorom održivog rasta. Istovremeno, tvrtke dijele sudbinu ostalih u EU i šire, mnoge su dovedene do ruba bankrota a nerijetko i preko radi kašnjenja vlasti s isplatama ili nemogućnosti pravovremenog pristupa kvalitentim kreditima. Krovna udruga građevinara, Federacija europske građevinske industrije , eng. FIEC – European Construction Industry Federation , obuhvaća 29 zemalja s njihove 33 nacionalne federacije , uključujući Hrvatsku. Najsvježija brojka o visini ulaganja u građevinarstvo pokriva 2009. godinu, dakle vrijeme kada je kriza bila u punom zamahu – te je godine gradnja koštala 1.173 miijarde eura ili 9,9 posto europskog BDP-a. U EU je aktivno oko tri milijuna građevinskih tvrtki od kojih golema većina, 95 posto upošljava manje od 20 a 93 posto manje od deset radnika. U njima radi skoro 15 milijuna ljudi ili 7,1 sveukupne radne snage u Europi. Računa se da 44,6 milijuna radnika direktno ili indirektno ovisi o građevinskom sektoru … koji je najveći industrijski poslodavac na Starome kontinentu.
*************
Lada STIPIĆ – Niseteo novinarka je i stalna dopisnica Privrednog vjesnika, živi i radi u Bruxellesu. Stručnjakinja je za područja europskih poslova s naglaskom na gospodarstvo, monetarnu uniju, unutarnje tržite EU i integracije u EU… čime se svakodnevno bavi dva desetljeća. Rad u Bruxellesu opisuje kao “Švedski stol” gdje svi imaju pristup informacijama, vještina je detektirati, izabrati i obraditi pravu. Dobitnica je nagrade “Robert Schuman” za kolumnu “Bruxelles a la carte” u Eukonomistu.
