Ako želimo doseći nacionalne i europske ciljeve recikliranja, ako želimo prepoloviti količinu otpada koja završava na odlagalištima nužno je popraviti nacionalni sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, ubrzati izgradnju infrastrukture te otpad početi promatrati kao priliku i vrijednost, a ne samo kao problem, složili su se gotovo svi sudionici regionalne konferencije „OTPAD 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina“ održane u četvrtak u prepunoj dvorani Market zagrebačkog hotela International.
Kao uvod u prvu panel raspravu „Energana – prilika ili prijetnja?“ kratku je prezentaciju održao Alexander Kirchner, prokurist te voditelj Odsjeka za proizvodnju energije i kružne ekonomije, Wien Energie, koji je prisutnima govorio o tome kako funkcionira bečka energana, koja je nedavno proslavila 60 godina postojanja.
„Kakav je naš pristup gospodarenju otpadom? Uvijek imate sprječavanje otpada u hijerarhiji. Da smanjite količinu otpada, trebate smanjiti potrošnju, a nakon toga morate reciklirati. Zavirimo u povijest: ako pogledamo komunalni otpad koji je nastao u Beču, sve što je proizvedeno završilo je na odlagalištu. Preostali otpad nije bio skupljen. Morate pronaći rješenja za tako veliku količinu otpada”, rekao je Kirchner.
Uslijedila je vruća panel rasprava na aktualnu temu, „Energane, prilika ili prijetnja?“, na kojoj su sudjelovali Aleksander Mirt, direktor Energetike Celje, Maja Feketić, načelnica Sektora za fondove EU (FZOEU), Karel Lipič, predsjednik Zveze ekoloških gibanj Slovenije – ZEG, Viktor Simončič, nezavisni savjetnik za okoliš u Grevicon Consulting i Slaven Dobrović, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.
„Kako je moguće da je Hrvatska sagradila sedam sortirnica koje ne rade? Ne rade zbog administrativnog razloga koji se, vjerujem, mogao brzo riješiti u Bruxellesu. To znači odvojeno prikupljanje bez sortirnica i kompostana. Javni interes je da se stvari uspostave, a recikliranje je superiornije od energane. Ta ušteda je višestruko veća od onoga što možemo dobiti i korisno upotrijebiti. To je fizika”, rekao je Slaven Dobrović.
S njim se nije složio Viktor Simončič: „Čak i u plastici nekih 60 posto se ne može ili ne isplati materijalno oporabiti, to nitko u svijetu radi. Ako gledamo Europu, imamo preko 500 energana na gorivo iz otpada, a ne na otpad, jer se materijal pripremi. Ne vidim zašto mi to ne bismo radili, to je vrh piramide upravljanja s otpadom”, naglasio je Simončič.
Kao uvod u drugu panel raspravu „Čisti gradovi, sretni građani“ prezentaciju je održala Bernarda Podlipnik, Bernarda Podlipnik, načelnica Sektorja za ravnanje z odpadki na Ministrstvu za okolje, podnebje in energijo Republike Slovenije, istaknula je primjere dobre prakse u Sloveniji.
Na panelu su sudjelovali Ivica Puljak, gradonačelnik Splita, Marko Filipović, gradonačelnik Rijeke, Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka i Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba.
„Mi se šalimo da će uskoro Tomašević biti kriv i za lišće koje nije otpuhano na ispravan način“, započeo je Luka Korlaet i dodao da je odvajanje otpada tek prvi korak. „Sustav je nedostatan, ali takvog smo ga naslijedili. Zato idemo na sljedeći korak, a to je centar za gospodarenjem otpadom koji će imati mehaničku obradu otpada“, rekao je zamjenik gradonačelnika metropole. “Važno je reći da smo se pobrinuli za još dvije vrste otpada koje zauzimaju velike kubikaže. To su glomazni i građevinski otpad. Mi smo otvorili svoj centar na Jakuševcu gdje se sortira glomazni otpad i tu smo postigli značajne uštede”, rekao je Korlaet.
Nova pravila igre u prikupljanju otpada u Hrvatskoj uzburkala su mnoge vode. Neki gradovi već godinama imaju uspješan sustav prikupljanja i odvoza otpada, čiste ulice i efikasnu „čistoću“, a neki se bore s brojnim izazovima. „Sve to povećava troškove komunalnih poduzeća. za otkup plastike morate plaćati po toni ovlaštenim tvrtkama za preuzimanje materijala. Sada je već 6 godina takva situacija s reciklabilnim sirovinama. Koliko god da ulažete u taj sustav, imate povećane troškove i inflatorni pritisak na plaće radnika. To je sustav koji se uvodi, problema ima i oni se rješavaju u hodu“, rekao je Filipović.
Gradonačelnik Puljak je rekao da su, prije nego što su počeli graditi infrastrukturu, proveli istraživanje žele li to građani zaista i pitali su ih koliko građana zapravo odvaja otpad: „Dobili smo odgovor da ih 70 posto odvaja. No, ljudi lažu. To je dobro, jer pokazuje da građani žele odvajati otpad – rekao je, pomalo u šali, Puljak, dodavši da su testno s 13 restorana dogovorili da grad zbrinjava njihov otpad od hrane u kompostanama, kako bi potakli zbrinjavanje biootpada. „No da bi se u Hrvatskoj tako nešto provelo potrebno je puno vremena”, rekao je Puljak.
“Grad Osijek preko 50 posto odvojeno prikuplja otpad. Grad smo koji nije platio nikakve kazne. Imamo četiri reciklažna dvorišta u gradu, jedno mobilno reciklažno dvorište, a i educiramo u vrtićima i školama. Radimo odvajanje od vrata do vrata. Uzeli smo 35 tisuća spremnika i podijelili ih sugrađanima, a kante su čipirane”, pohvalio se Ivan Radić.
U svom uvodnom govoru zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša istaknuo da očekuje kako će ova konferencija iznjedriti zaključke da napravimo korak naprijed.
“Razlog zašto ne radimo konkretne korake je politika, pa smo danas tu gdje jesmo. Ova tema važna je ne samo zato što nam rastu količine otpada i imamo nestašicu energenata. Hrvatska je unijela sve važne odrednice europskih direktiva vezanih uz principe kružne ekonomije u kojoj bi otpad sutra trebao biti sirovina. Moramo pristupiti ovom problemu zdravorazumski, bez populizma i politike”, rekao je Budiša.
Veleposlanik Kraljevine Danske Ole Frijs-Madsen rekao je da su prije mnogo godina u Danskoj počeli s planiranjem koje je dovelo do legislative.
“Brzo smo napustili odlagališta. Počeli smo s prostornim planiranjem 1970-ih, a pogoni su uspostavljeni još u 50-ima. Prije tri mjeseca u malom danskom gradu došlo je do odrona slično kao i u Zagrebu. Tu se radi o velikom području gdje smo skladištili određene vrste zemlje, nije to običan otpad. No zbog velikih poplava ta se zemlja počela kretati prema ostalim selima. Istina je da komunalne službe nisu shvaćale problem dovoljno ozbiljno, da su vlasti bile strože pri kontrolama, ovog problema ne bi bilo. Morate imati pravila i držati ih se”, rekao je Frijs-Madsen.
Završna tema za raspravu bila je „RE(use/duce/cycle) Reuse, reduce, recycle“ – od žličice preko hrane i namještaja do elektronike. Sanja Kolarić Kravar iz Ministarstva gospodarstva kaže da građani svojim postupcima mogu smanjiti hranu koja postaje otpad te da 76 posto hrane kao otpad nastaje u kućanstvima.
Aleksandra Čilić, načelnica Sektora za zaštitu okoliša, rekla je: „Cilj koji moramo dostići, 10 posto odlaganja otpada, to je proces koji traje, neki ciljevi trebaju biti ambiciozni”, rekla je Čilić.
“Papir skupljamo svi, ima nekad veću, nekad manju vrijednost. Čista plastika i staklo imaju vrijednost, no kada imamo miks tih materijala, oni gube vrijednost i ti procesi se moraju platiti”, rekao je Željko Teufel, član Uprave CE-ZA-R / CIOS grupe. Kazao ja da imaju postrojenje za obradu metala, otpadnih automobila, kompostanu, investiraju u sortirnice i konačnu preradu iz plastike. Kao kruna grupacije bit će, kaže, izgradnja energane u Sisku.
Ivan Lukenda, direktor Zelene tehnologije, siguran je da trebamo energanu, a puno se može postići i edukacijom. „Što se tiče miješanog komunalnog otpada trebali bismo se početi ponašati kao da je pet do 12. Prosječan Hrvat ne zna koliko je otpad i gospodarenje njime gorući problem“.
Konferenciju je zaključila Sonja Polonijo, stalna stručna suradnica Udruge gradova koja vodi edukacije o održivom gospodarenju otpadom. Izdvojila je pet ključnih koraka za poboljšanje sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj:
- Edukacija korisnika usluge + razvoj „komunalne batine” da se educiraju i nezainteresirani
- Razvoj lokalnih sustava odvojenog sakupljanja otpada primjerenih lokalnim prilikama
- Gradnja infrastrukture gospodarenja otpadom na lokalnoj i regionalnoj razini
- Razvoj mreže oporabitelja – supstitucija skupog „izvoza”
- Propisi usmjereni rješavanju konkretnih problema – međuresorna suradnja
Na pitanja kada i kojim redom moramo sve ovo napraviti, odgovor je jednostavan, istovremeno, dobrom komunikacijom i suradnjom svih dionika sustava.
