Energenti moraju imati realnu ekonomsku i održivu cijenu, a država bi socijalnim programima trebala pomoći onima koji imaju problema ili ne mogu plaćati, kazao je Granić u izjavi za novinare na Danu energije.
Socijalno pitanje protiv tržišne vrijednosti
U Hrvatskoj je, posebno kad je riječ o plinu, problem u velikom i dugoročnom uplivu socijalne komponente u cijeni, smatra Granić te upozorava da je neodrživo stanje u kojem je konačni proizvod socijalna kategorija, a ulazni troškovi su uvjetovani stanjem na tržištu.
Na pitanje kako bi trebalo formirati cijenu plina iz domaćih izvora, Granić kaže da vlastite resurse treba više vrednovati, da nije dobro s jedne strane prodavati domaći plin po tržišnoj cijeni i pritom ostvarivati solidnu dobit, a plaćati “smiješne” koncesijske naknade. Smatra da te naknade trebaju biti više nego dosad i postavljene tako da zarada na domaćem plinu između proizvođača i države bude raspodijeljena kako je uobičajeno u inozemstvu, u omjeru 80:20 posto u korist proizvođača, jer je sad u Hrvatskoj, kako kaže, znatno manja.
“Država će se iz energetskog biznisa povući”
Predsjednik HED-a smatra da će u budućnosti u Hrvatskoj, kao i drugdje, plinom trgovati privatne tvrtke kojima je to specijalonost i da će se država povući iz te djelatnosti.
Na 19. tradicionalnom forumu Dan energije tema su energetske vizije i projekcije za 2050. godinu.
Stručnjaci koji sudjeluju u raspravi slažu se da će na energetske trendove u narednih nekoliko desetljeća u Hrvatskoj, Europi i globalno, najviše utjecati klimatske promjene, potreba smanjenja emisije stakleničkih plinova i rast potrošnje.
Ravnatelj Uprave za energetiku pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Darko Horvat u svom izlaganju je napomenuo da je Hrvatska u posljednje vrijeme puno učinila na sigurnosti opskrbe energentima pri čemu je podsjetio na povezivanje elektroenergetskih čvorišta Pečuh i Ernestinovo te bilateralne sporazuma sa susjednim zemljama te Njemačkom i Italijom o opskrbi za vrijeme kriznih situacija.
Susjedska suradnja
Najavio je i skorašnje povezivanje plinskih sustava Hrvatske i Mađarske.
Horvat smatra da Hrvatska mora graditi nove proizvodne kapacitete i mreže, a gospodarski savjetnik predsjednika Republike Boris Cota ističe da to neće ići bez investicija i to ne onih u sklopu dužničkog kapitala, već u obliku izravnih stranih ulaganja.
Predsjednik HED-a Goran Granić smatra da se u budućnosti u Hrvatskoj na području energetike ponajviše moći učiniti u zgradarstvu gdje su moguće značajne uštede energije. Procjenjuje da je vrijednost tržišta uštede energije u zgradarstvu 1,5 milijardi eura godišnje.
