Kako doznajemo, u povojima je još jedan fond, takozvani mezzanine fond u kojem bi udjele držali država (preko HBOR-a), banke i privatni investitori. Grčić kaže kako investitora već ima, nešto privatnih, nešto inozemnih, a ni banke, čini se, nisu nesklone ideji financiranja poduzeća. To bi na neki način bio fond rizičnog kapitala u kojemu bi investitori dijelom ulazili u kapital tvrtki koje vape za restrukturiranjem, a dijelom se namirivali kamatom.
Na primjedbu kako već nešto slično postoji i zovu se FGS-ovi (Fondovi za gospodarsku suradnju) koji dosad baš i nisu uložili respektabilne novce u hrvatske tvrtke, Grčić kaže kako su FGS-ovi samo jedan od modela koji se rukovodi isključivo isplativošću projekta i visinom profita, a koji trenutno niije moguće doseći, pa nema ni ulaganja. Mezanin fond bi financirao tvrtke koje nisu ovog trenutka ‘on the top’, ali imaju perspektivu i isplati ih se restrukturirati.
HNB o tome ne zna ništa, no guverner Boris Vujčić kaže kako i sada na HNB-ovo računu stoji šest milijardi oslobođenih kuna koje netko ne želi – dijelom zato što nema potražnje za kreditima, dijelom i zato što banke majke nisu sklone tome, ipak je svaki četvrti kredit odobren poduzećima djelomično ili nikako naplativ. Grčićeva je teza, međutim, da kapitala itekako ima, ali su banke zavrnule slavinu koju očito misle zaobići novim mezanin fondom.
Lider