Grčka ugrozila bankovni sektor Cipra koji traži pomoć EU-a

Ciparska vlada je dugo oklijevala sa podnošenjem zahtjeva za financijskom pomoći, jer uz novac iz Bruxellesa dolaze u pravilu i strogi zahtjevi za štednjom – te naravno kontrola njihovog ispunjavanja. DW piše kako se ciparska vlada pri tom ponajviše boji da bi se od nje moglo tražiti povišenje tradicionalno niskih poreza koje na otoku moraju plaćati firme i poduzetnici – što je jedan od važnijih stupova tamošnjeg ekonomskog sustava. Upravo zbog tih niskih poreza je Cipar postao sjedištem brojnih banaka, brodarskih kompanija i drugih stranih firmi. Vlada u Nikoziji se boji da bi povećanje tih poreza moglo uplašiti investore i navesti ih na povlačenje kapitala s otoka.

Kreditnu sposobnost Republike Cipar, koja od 1. srpnja ove godine preuzima predsjedništvo Europskog vijeća, rejtinška agencija Fitch ocijenila je početkom tjedna s ocjenom BB plus. To je niže od onog kako je Cipar do sada bio ocijenjivan. Osim toga, ova agencija u svom je izvješću navela kako je svakako moguće da ova ocjena u slijedećim mjesecima postane još i niža.

Bankovni sektor – najvažniji problem

Glavni problem ove otočne zemlje nije loša situacija s tamošnjim gospodarstvom, već se prije svega radi o tijesnoj povezanost sa grčkim bankovnim sektorom. Tako je primjerice Cyprus Popular Bank, druga po veličini banka u zemlji, u svojim depoima nagomilala grčke državne obveznice u vrijednosti više milijardi eura. Budući da su u nedavnoj akciji otpisa grčkog duga te obveznice sada i nominalno izgubile više od polovice svoje vrijednosti, banka se našla u velikim problemima. Samo tijekom prošle godine banka je nagomilala gubitke u iznosu od 3,6 milijardi eura i sada joj prijeti stečaj. Samo za njeno saniranje je Cipru potrebno oko 1,8 milijardi eura. A to nije jedini slučaj u Cipru.

Agencija Fitch navodi kako je smanjenje ocjene kreditne sposobnosti posljedica rastućeg manjka kapitala velikih banaka. Stručnjaci ove institucije polaze od toga da će bankama stoga biti potrebne daljnje “injekcije kapitala“ u iznosu i do četiri milijarde eura.

Vlada Rusije je već izjavila kako je spremna Cipru dati kredit u iznosu do pet milijardi eura. No, kako se može čuti u bankarskim krugovima u Nikosiji, na ovu se ponudu u Bruxellesu ne gleda sa simpatijama.