Program restrukturiranja splitskog brodogradilišta, koji je odobren lani, morat će se uskoro mijenjati jer su u međuvremenu nastali novi gubici, a Vlada je škveru dodijelila nove potpore, upozoreno je danas iz Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).
Dovršetak privatizacije Brodosplita trebao bi biti “prioritet svih prioriteta” jer su troškovi restrukturiranja već prešli milijardu kuna, a što se više oteže sa završetkom toga posla troškovi dodatno rastu, ističu u AZTN-u.
Novi program restrukturiranja opet će morati odobriti AZTN i Europska komisija pa bi, osim rasta troškova, problem moglo predstavljati i mišljenje Bruxellesa ako tamo zaključe da se privatizacija zapravo ne provodi nego samo kupuje vrijeme. U tom slučaju škver bi, umjesto u vlasništvu samoborskog DIV-a, vjerojatno završio u likvidaciji.
Što se tiče privatizacije riječkog 3. maja i Brodotrogira, AZTN nema zasad nikavih službenih informacija, osim što se neslužbeno čuje da bi u tome mogli sudjelovati Fondovi za gospodarsku suradnju (FGS), što pak otvara novi problem.
Naime, iako su FGS-ovi Agenciji dokazali da ulaganje države u njih nije državna potpora jer je ulaganje provedeno po načelu privatnih investitora, nije jasno bi li ulaganje FGS-ova u kupnju brodogradilišta moglo biti protumačeno kao državna potpora brodogradnji, što je Europska komisija zabranila.
Iz AZTN-a su upozorili trgovački lanac Tommy, koji postupno preuzima Kerumove trgovine, kako mora voditi računa da pri tome ne prijeđe prag nakon kojega bi AZTN ocijenio da se radi o “puzajućoj koncentraciji” na hrvatskom tržištu.
Hrvatsku očekuju promjene na području državnih potpora jer od ulaska u EU, 1. srpnja iduće godine, kontrola potpora prelazi u nadležnost Europske komisije, za što se hrvatska administracija mora dobro pripremiti.
No, paralelno s time pripremaju se krupne promjene u sustavu državnih potpora u cijeloj Europskoj uniji, jer će se uvjeti za dodjelu potpora za restrukturiranje i sanaciju postrožiti, a iznosi smanjiti. Istodobno, EU će sredstva usmjeriti prema tzv. “dobrim potporama” koje potiču gospodarski rast, kao što su potpore za istraživanje i razvoj, inovacije, zaštitu okoliša, malo i srednje poduzetništvo i regionalne potpore.
Modernizacija EU-ova sustava potpora trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2014. godine, tako da bi se sustav mogao značajno promijeniti u trenutku kada Hrvatska postane punopravnom članicom EU-a.
Razumljivo je da se u borbi za veći gospodarski rast smanjuju potpore za restrukturiranje i sanaciju jer se one, barem na hrvatskom primjeru, dosad nisu pokazale uspješnima, kažu u AZTN-u.
Hrvatska je od 2005. do sada dodijelila 14 potpora za sanaciju i restrukturiranje tzv. poduzetnika u teškoćama, za što je potrošeno 16,9 milijardi kuna. Od svih tih potpora koristi su imale jedino tvrtke Adria Diesel i Borovo, koje su uspjele nastaviti poslovanje, dok su ostale tvrtke propale ili je, kao u brodogradnji na koju je potrošeno čak 16,4 milijardi kuna, stanje i dalje neizvjesno.
