Guverner HNB-a Boris Vujčić smatra da smanjenje dopuštenog minusa ima smisla jer zaduženost do tri plaće više i nije minus već potrošački kredit po najvišoj kamatnoj stopi pa postoji mogućnost da ga potrošač na kraju nije sposoban platiti, ali prijedlog ima i šire učinke.
“Makroekonomski efekti pretvaranja viška minusa iznad jedne plaće u potrošački kredit s nižom kamatnom stopom mogli bi dovesti do dodatnog razduživanja i smanjenja raspoloživog dohotka u roku dospijeća takvih kredita, godinu do dvije, te povećanja njihova raspoloživog dohotka na kraju tog razdoblja”, rekao je Vujčić u intervjuu za Novi list.
Krediti na kratki rok
Ukupni dug kućanstava smanjuje se od sredine 2009., a posebno je intenziviran u prošloj godini. Smanjenje zaduženosti ponajprije se ogledalo u padu izloženosti prema bankama, za 0,8 posto BDP-a, stoji u polugodišnjoj publikaciji HNB-a Financijska stabilnost. Prema agregiranom izvješću banaka, krediti stanovništva iznosili su krajem 2012. godine 121,2 milijarde kuna, što je 2,4 milijarde kuna manje nego prije godinu dana. Analitičari središnje banke navode kako građani smanjuju dugoročne kredite, ali istodobno se više oslanjaju na kratkoročne, prenosi Jutarnji list.
“Ta su kretanja uglavnom potaknuta padom potrošnje, posebno dugoročnih dobara, ali djelomice i izraženijim rastom kamatanih stopa na dulje rokove dospijeća u odnosu na one do godinu dana te lakšom dostupnošću kretkoročnih kredita, posebno minusa po tekućim računima”, objašnjava se u publikaciji HNB-a. Kućanstva ne ulaze u dugoročne investicije i sve manje troše zbog pojačanih rizika na tržištu rada i neizvjesnosti na tržištu nekretnina.
Ubijanje potrošnje
Kako se ove godine očekuje nastavak rasta nezaposlenosti i daljni pad realnih plaća u uvjetima povišene inflacije, to će se neminovno odraziti i na osobnu potrošnju. Stoga i potražnja za kreditima ostaje na niskoj razini.
Ako se građani u takvim uvjetima budu morali baviti i smanjenjem minusa, tako što će jedan kredit pretakati u drugi, valja očekivati da će to kod njih dodatno povećati nesklonost potrošnji. Koliko god prijedlog o smanjenju minusa bio “prudencijalan”, kako kaže Vujčić, nedvojbeno je da će imati i prorecesijski učinak.
