Predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) potpisali su danas ugovor o kreditu u iznosu od 90 milijuna eura, namijenjenih prvenstveno za financiranje projekata malog i srednjeg poduzetništva te projekata lokalne i regionalne samouprave.
Ugovor su potpisali guverner CEB-a Rolf Wenzel i predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev, koji je tom prilikom istaknuo da dvije razvojne banke surađuju od 2001. godine, od kada je sredstvima CEB-a, odnosno s ukupno 158 milijuna eura, financirano 422 projekta malih i srednjih poduzetnika te 25 projekata komunalne infrastrukture kroz koje je otvoreno 1.350 novih radnih mjesta, a višestruko više ih je očuvano.
[infopunkt 6913 4]
Novi kredit CEB-a, najvrijedniji do sada, HBOR-u je odobren na 15 godina uz 5 godina počeka za ulaganja javnog sektora, odnosno na 12 godina s 2 godine počeka za malo i srednje poduzetništvo. Kamatna stopa iznosi 2,03 do 2,53 posto godišnje ukoliko se odredi da bude fiksna, odnosno oko 1 posto po današnjim uvjetima ako se odredi kao varijabilna (tromjesečni EURIBOR plus 75 do 90 bazičnih bodova).
[infopunkt 6913 2]
HBOR će pak kredite ovim sredstvima odobravati na rok od 12 do 17 godina, s počekom od 3 do 5 godina te kamatnom stopom, ovisno o kategoriji projekta, od 2, 4 ili 6 posto, odnosno 2, 3 ili 5 posto prema privremenoj mjeri sniženih kamatnih stopa, čije je trajanje produljeno do kraja ove godine.
Nakon potpisivanja ugovora Kovačev se osvrnuo i na aktivnosti HBOR-a u prošloj i ovoj godini, kazavši da je, ponajprije zahvaljujući višestruko većim sredstvima iz državnog proračuna kojima je ojačan kapital HBOR-a, lani odobreno 56 posto više kredita, pri čemu su samo investicijski krediti uvećani za više od 90 posto prema 2011.
U prvoj polovici ove godine HBOR je odobrio 3,9 milijardi kuna kredita ili 11,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
[infopunkt 6913 3]
Wenzel je pak istaknuo socijalnu komponentu poslovanja CEB-a te je kazao kako je s hrvatskim dužnosnicima razgovarao o budućim kreditnim linijama za socijalne projekte, primjerice projekte socijalne inkluzije i podrške socijalnoj politici općenito. Međutim, zbog krize u brojnim europskim zemljama i rastuće nezaposlenosti, CEB sada veću pozornost posvećuje projektima poduzetnika i jedinica lokalne samouprave.
[infopunkt 6913 5]
Socijalnu komponentu CEB-a istaknuo je i ministar financija Slavko Linić, inače predsjednik Nadzornog odbora HBOR-a, kazavši da je ta banka do sada uvelike kreditirala projekte na području obrazovanja, socijale i kulture.
S krizom CEB se više okrenuo financiranju start-up projekata ili projekata malog i srednjeg poduzetništva, a to je ono što Hrvatskoj sada najviše pomaže, kako bi se preokrenuo trend u nezaposlenosti, odnosno povećala zaposlenosti, rekao je Linić.
[infopunkt 6913 7]
Predstavljene su i neke od novosti u kreditnim programima HBOR-a, poput kreditiranja nematerijalne imovine, odnosno ulaganja u razvoj proizvoda, patente, licence, certificiranje i sl., kao i financiranje projekata malih i srednjih poduzetnika u turizmu.